Hrvatska viteška tradicija ne zaostaje za europskom
Davor Zovko rođen je u Mostaru (1965.), a živi u Švedskoj i radi kao grboslovac i umjetnik heraldike. Autor je brojnih novih heraldičkih kompozicija. Član je Heraldičkog društva u Stockolmu te uredništva Skandinavskog grbovnika. Doktorand je filozofije na tamošnjem sveučilištu te od 2004. nositelj titule viteza Svetog groba jeruzalemskoga. Uz više članaka heraldičkoga sadržaja u hrvatskoj je objavio i monografiju Obiteljski grb (Laurana, Zagreb, 2009.) o pravima u heraldici te nedavno i knjigu Viteštvo danas (Naklada sv. Antuna, Zagreb, 2016.) što je povod ovom razgovoru
Gospodine Zovko, ugledni ste heraldičar i falerist, autor knjige Obiteljski grb u kojoj ste se bavili hrvatskom heraldikom i veksilologijom. No, nedavno ste objavili knjigu “Viteštvo danasâ€. Kakva je veza među njima; približite nam svoje raznorodne interese?
– Između heraldike i viteštva postoje čvrste veze. Jedna od njih je povijesni nastanak heraldike. Prvi grbovi se pripisuju upravo srednjovjekovnim vitezovima, koji su, kako bi jedni druge mogli identificirati na bojnom polju, počeli slikati znakove na svojim velikim štitovima. Kad su ovi znakovi postali osobni i nasljedni znakovi vitezova, nastali su grbovi, a s time i heraldika. Druga veza je činjenica da su grbovi u viteškim redovima oduvijek bili jedan važan oblik komunikacije. To su samo neke veze.
Ali moja knjiga o viteštvu nije nastala zahvaljujući vezama između heraldike i viteštva. Barem ne izravno, kao posljedica tih veza. Ona je više rezultat dugogodišnjih diskusija u raznim forumima, na temu razlike između pravih viteških redova i brojnih privatnih udruga koje same sebe nazivaju „viteškim redovima“, a koje zapravo nisu viteški redovi. Budući da svoje diskusije uvijek temeljim na čvrstim činjenicama, tijekom više od deset godina prikupio sam dovoljno i znanja i materijala za jednu knjigu. Istodobno sam smatrao da je knjiga takve vrste bila potrebna hrvatskoj publici.
Spomenuti nas pojmovi – grb i viteštvo – uglavnom asociraju na tradiciju srednjega vijeka, zanima nas kako oni korespondiraju s našim vremenom? Koga i što danas viteški redovi i viteške titule predstavljaju i koja im je uloga?
– Uistinu, i grbovi i viteštvo su fenomeni nastali u srednjem vijeku. Ali oni imaju svoje uloge i u modernom društvu. Na primjer, brojne općine u Hrvatskoj, gotovo svi biskupi u Katoličkoj Crkvi, te mnoštvo državnih i drugih institucija, udruga, poduzeća pa i obitelji nosi grb, a još davno sam spomenuo i to da je grb Republike Hrvatske primjer najfinije heraldike. Heraldika se i u modernom društvu održala kao sredstvo komunikacije.
I viteški redovi, isto kao i grbovi, postoje još uvijek. Viteštvo, a pri tom govorim samo o pravom viteštvu, danas postoji samo u dva oblika. Viteški redovi su danas u prvom redu državne institucije koje suverene, priznate države i vlade koriste kako bi nagrađivale zaslužne građane. Drugi oblik naći ćemo u Katoličkoj Crkvi gdje se viteštvo, gotovo nepromijenjeno, održalo sve do danas, kroz dva duhovna viteška reda koji su osnovani u XI. stoljeću, a funkcioniraju još i danas kao dio Crkve. To su ujedno i jedina dva reda koje Crkva priznaje i štiti.