Aforizmi protkani životnim iskustvima
Ivan Bradvica, Sažete misli, Vidici i Naklada DHK HB, Zagreb – Mostar, 2016.
Onaj tko u kaosu svakodnevlja uočava stanoviti nadvremenski red i zakonitosti već je jednim korakom zakoračio u predvorje Mudrosti, a ako te zapažene i proživljene zakonitosti oblikuje u jezične forme postaje sličan onom biblijskom lončaru što oblikuje glinene vrčeve.
A lončar je po svom poslu stvaralac i umjetnik pa se upravo zbog toga najviše i približava svom Stvoritelju, od kojeg i potječe sva mudrost. Nu beskrajni su oblici zrnaca te mudrosti, koje umjetnik ili mislilac pretače u jezične, logičke i etičke forme.
Nisu sve sažete misli aforizmi, premda aforizmi jesu, između ostaloga, doista sažeto i književno oblikovane misli. Umijeće sažimanja pak jest intelektualna disciplina. Ona u sebi sadrži “misaonu munju†koja životna iskustva pretvara u kratko izrečenu i logično oblikovanu mudrost s najčešće etičkom podlogom i porukom.
Za tvorca mudrih izreka potreban je sistematičan um, ćudoredan značaj, munjevita misao, sočan jezik i efektan jezično-izričajni sklop. “Sažete misliâ€, osim obilja životno vrijednih poruka, pružaju po svojoj strukturi i jedan znatno bogatiji izražajno raznolik svijet kratkih forma. Posebno izdvajam primjere u nešto duljim oblicima kad auktor niže misli, onda mu one obično završavaju rimom, gdje rima ima posebnu ulogu u naglašavanju zaključne misli.
Bradvičine “Sažete misli†usustavljene u svojevrsni leksikon životnih mudrosti intelektualni su doumak, doduše samo jednoga auktora, ali kroz čiju prizmu probija iskustvo cijeloga jednog naraštaja što je rastao, borio se i stasao u vrijeme neslobode, a onda osobnu i nacionalnu slobodu dočekao raširenih ruku i otvorena srca.
Širok je prostor Bradvičinih tema i pojmova koji su obuhvaćeni ovim leksikonom mudrosti, a kako naslovi svake izrečene misli podrazumijevaju i svoju leksikološku obradbu ili definiciju, onda se ni Bradvičinim sažetim mislima i sentencijama ne može odreći, bar u onom formalnom dijelu, značajka aforističnosti.