Kvadratura kruga sadašnje svjetske politike
Trump i Putin su primjerice nacionalisti. A tko je nacionalist – to znamo svi – taj mora imati neprijatelja, jer bez njega ne može. Može li se iz
toga zaključiti da će Trump i Putin nakon sadašnjeg „prijateljstva“ jednom postati neprijatelji, kako je to bilo nakon Drugog svjetskog rata, kada su Roosewelt, Churchill i Staljin na konferenciji
u Jalti 1945. zajedno sjedili i svijet dijelili nainteresne zone, da bi kasnije otvorili „Hladni rat“?
U Poljskoj je sredinom siječnja 2017. bilo puno veselja. Stigle su američke vojne jedinice. Vlada je pozdravila američku vojsku. Narod – javljaju dopisnici iz Varšave – veseli se američkoj zaštiti od susjedne Rusije. Ljudi na ulicama – prenose televizijska izvješća – kažu da je to bolje nego što je bilo u stara vremena kada je Poljsku „štitio“ Sovjetski Savez. Europa časovito ne vodi preveliku brigu o ruskoj opasnosti, koliko o terorizmu. Protiv terora poduzimaju se razne mjere u pojedinim državama. Tako Belgija u kojoj se nalaze glavni uredi Europske unije namjerava uzeti pod kontrolu putnike u vlakovima. Prema izvješćima iz Bruxellesa, kondukteri u vlakovima od 18. svibnja 2017. ne će pregledavati samo voznice, nego i zapisivati putnikovo ime i prezime. Europski političari govore kako se bore za otvorenu Europu, za Europu sigurnosti i vrijednosti. U toj borbi njemački ministar unutarnjih poslova traži dodatne kompetencije sudskih, kriminalističkih i policijskih vlasti. Do sada je borba protiv terorizma bila više-manje u rukama njemačkih saveznih pokrajina. Zbog brojnih ustanova u tim pokrajinama nedostajala je suradnja, umreženost, kako se to danas kaže. Stoga ministar unutarnjih poslova Thomas de Maiziere želi promijeniti dosadašnju sigurnosnu strukturu i uvesti centralizam u „zaštiti demokracije“. To je velika tema u Njemačkoj, a ona će i dalje zaokupljati njemačku politiku i javnost u ovoj godini, godini parlamentarnih izbora, na kojima će – kako se sada može vidjeti – unutarnja politika biti u središtu izborne borbe. U svakom slučaju riječ je o tome da Njemačka ostane država bez snažnijih socijalnih i političkih lomova. Vodit će se bitka i o tome da njemačkom liberalnom društvu ostanu u rukama sredstva kojima može braniti slobodu medija, onako kako je to bilo nakon Drugog svjetskog rata, kada su se zakonskim putem mogle ispravljati lažne i pogrješne vijesti i tvrdnje, što je danas u digitalnom svijetu otežano.
Trumpov protekcionizam Časovito se u Njemačkoj već dva mjeseca neprestano komentira buduća uloga američkog predsjednika Donalda Trumpa. Političari su se zaprepastili odlukom američkih birača.