Osoba višestruke darovitosti
Prisjećamo se života i djela Izidora Kršnjavija povodom 90. obljetnice njegove smrti
Od osoba koje su ostale u narodnom sjećanju Hrvata kao one koje su oblikovale umjetnički i kulturni život u Hrvatskoj težeći ucjepljivanju hrvatske kulture u europsku istaknuto mjesto zauzima Izidor Kršnjavi. Ovih dana prisjećamo se djela tog povjesničara umjetnosti, slikara, književnika, kulturnog i javnog djelatnika u povodu 90. obljetnice njegove smrti.
Rođen je u Našicama 1845., gimnaziju je završio u Zagrebu, a u Osijeku dobio prvu likovnu poduku. U Beču je studirao povijest umjetnosti i filozofiju, a slikarstvo u Beču i Münchenu. Već tijekom studija objavljivao je u hrvatskim časopisima filozofsko-estetičke članke. Od 1872. do 1877. boravio je u Italiji, nastavivši studij. Vrativši se u domovinu, posredovanjem Josipa Jurja Strossmayera predavao je povijest umjetnosti i arheologiju na Sveučilištu u Zagrebu. Potaknuo je osnivanje Društva umjetnosti (1878.), Muzeja za umjetnost i obrt (1880.) i Obrtne škole (1882.). Bio je prvi ravnatelj Strossmayerove galerije starih majstora te je reorganizirao Arheološki muzej. Od 1887. do 1891. studirao je pravo u Beču. Bavio se i politikom, no politički angažman imao je zaokrete. Godine 1884. napustio je Stranku prava (pristupit će i Čistoj stranci prava, no napustit će je 1910.) nakon sukoba s Strossmayerom te postao saborski zastupnik na listi madžaronske Narodne stranke. Tada biva izabran za predstojnika Odjela za bogoštovlje i nastavu (1891.-1895.) i dobiva ovlasti koje je iskoristio na najbolji mogući način, ušavši među hrvatske velikane. Proveo je velik broj reformi u srednjoškolskoj i visokoškolskoj nastavi tijekom vršenja službe predstojnika