Europa na “novom” putu
Europska društva suočena su sa socijalnim pitanjima. Znatan dio ljudi osjeća se odsječenim od razvoja blagostanja. Također, postoje kulturni sukobi, koji su povezani s doseljavanjem stranaca. Veliki broj ljudi ima osjećaj da više nema kulturne suvislosti. Oni su obuzeti čežnjom za domovinom i identitetom
U Parizu je 14.svibnja 2017. preuzeo dužnost novi predsjednik Francuske – Emmanuel Macron. Predsjednik Vijeća ustavnog suda Laurent Fabius proglasio je Macrona za 25. predsjednika Francuske. U nastupnom govoru Macron je izrekao rečenicu: „Raskol i lomovi u našem društvu moraju se preporoditi“. To je osnovna zadaća, jer ako ne uspije taj posao, Francuska i Europa propadaju.
Jačanje populizma Neki su mediji Macrona označili spasiteljem Europe. Prvi njegov korak u inozemstvo je posjet Berlinu. To je simboličan znak. Iza tog poteza skriva se ideja proširenja stare suradnje između Francuske i Njemačke. Nakon Drugoga svjetskog rata sastali su se Konrad Adenauer i Charles de Gaulle da udare temelje nove demokratske Europe. Bili su uspješni i uzorom Istoka i Zapada. Ta Europa u međuvremenu je u dubokoj krizi. Nema više oduševljenja. U Grčkoj 50 posto mladih ljudi nema zaposlenja. Slično je u Španjolskoj i Italiji. U svim europskim državama cvjetaju desni pokreti, koji osvajaju niže slojeve stanovništva otvaranjem socijalnih pitanje. Emmanuel Macron i njemačka kancelarica žele stati na taj stari put izgradnje Europe borbom protiv radikalne desnice i ljevice. Macronu leži na srcu uravnoteženo gospodarstvo u Europskoj uniji i zajedničko rješavanje dugova pojedinih država članica. Macron je puno toga obećao, a izazovi su preveliki. Dosadašnji predsjednik Hollande također je želio riješiti gospodarske probleme i pitanje integracije stranaca u radno tržište. To mu nije uspjelo, kako ističu poznavatelji njegove politike. Sukobi u francuskom društvu i terorizam prouzročili su jačanje desnog populizma, koji se prema mišljenju analitičara ne može tako lako izbaciti iz politike. Za sada je spriječen ulazak u Elizejsku palaču Marine Le Pen, predsjednice Nacionalne fronte. No time nije zaustavljen napredak desnih populista u Francuskoj. Pri tome se ne smije zanemariti snaga radikalne ljevice, koja je isto tako patriotska kao i desnica. Lijevi ekstremist Melenchon bio je oštar u govoru nakon izbora. Neki su taj govor ocijenili kao najavu rata predsjedniku Macronu. Za njega je u prvom krugu izbora glasovalo sedam milijuna ljudi. On je uvjeren da će u parlamentu nakon parlamentarnih izbora imati snažan lijevi utjecaj. Za Le Pen glasovalo je oko 11 milijuna birača, što joj nakon parlamentarnih izbora osigurava desnu većinu u parlamentu. Zašto u Francuskoj, Njemačkoj i u drugim državama raste desnica, o tome stručnjaci kao Frank Decker, profesor na bonnskom sveučilištu, imaju jasne poglede. On u časopisu „Woche“ (br.20) kaže da u tome bitnu ulogu imaju dvije činjenice.