DNEVNIK – TVRTKO GAVRAN, književnik, Breza, BiH

OD ZAGREBA DO PLANINE ZVIJEZDE

Ponedjeljak, 29. svibnja

Navali se i sedamdeset deveta: Svom silom. Ni zdravlje ne zaboravi. Udari đe je najmekše. Kralježnicu. Obična tuberkuloza. Zaboli. Saviše se leđa. Što ovo bi. Pa nije mi ni osamdeset a kamo li devedeset. U osamdesetoj sam 60. obljetnicu planirao slaviti. Poslije toga baš me briga, nek bude kad hoće. Neđe poslije rata – sanjam ko najavi – poveli mene strijeljati. Ni malo se ne bojim. Odnekle gas. Ne će! U osamdeset i prvoj ćeš mirno usnuti. Bilo mi tada šezdeset, probudim se sretan. Sad u 79. baš i nisam. Ima snova u koje vjerujem. Više put mi se obistinili. Dok ovo zapisujem, na um mi pade ona baba što je dozivala smrt pa kad je ova pozvonila na njezina vrata, zazivala muža riječima: Ivane, požuri, traži te jedan gospodin. Sve smišljam ne bi li ispalo nešto smiješno, ali ne ide. Nikako. Uto zazvoni mobilni. Fra Ćiro Lovrić, župnik iz Bile kod Livna. Objavili ti u Hrvatskom slovu četiri priče – kaže. On kupuje Hrvatsko slovo. I ostavlja sve brojeve pa ih donese na skupštinu Društva hrvatskih književnika Herceg Bosne u Mostar, dadne ih meni i tako ja to čitam s godinom zakašnjenja. Na stolu mi njegov Dnevnik 7 u kojem je donio mojih stotinjak zapisa. Neka. Zapisano će bar netko kad-tad proštiti. I u Brezu iz Zagreba stižu dva primjerka Hrvatskog slova. Kupio bih oba broja al neka. Nek bar netko pročita moje bo­sanske zapise. Koji? Jedan mi nosi Amra. Kraj mojih zapisa pjesme poljskog pjesnika Zbigniew Herberta. Baš mi po volji njegove pjesme. Oproštaj! Ne onaj kad se s nekim oprašta već oni kad se nekomu oprašta. Oni što prelistaju fra Ćirin Dnevnik br. 7 kažu: Dobro je da ti je to fra Ćiro donio u svom Dnevniku, ne će propasti ako nitko i ne pročita. Nek ne čita ni njega ni mene nitko, mi opet pravimo hrvatsku književnost. Mi smo od danas do sutra. Književnost je vječna. Bar dugovječna.

Utorak, 30. lipnja

Treba biti Zvijezda planina pa se prostrijeti između Vareša, Iijaša i Olova. Zauzeti toliki prostor. Prošaran brdima, visoravnima dolinama, potocima, kanjonima i sutjeskama.