Vrijedno je i dragocjeno sve što je stvoreno pod Kranjčićevim imenom
Tanja Baran rođena je 1973. Diplomirala je, magistrirala i doktorirala iz kroatistike na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Na Hrvatskom radiju bavila se ponajprije prezentiranjem svih segmenata hrvatske književne, jezične i tradicijske kulture te religijskim temama. Od 1994. do 2010. radila je kao novinarka, reporterka, voditeljica i urednica na Radio Sljemenu. Autorica, urednica i voditeljica emisije Kajkavijana. Uređivala je emisiju Hvaljen Isus i Marija te vodila emisije Zagrebačka narodna škrinjica, Mlade nade, Iz prve ručice, Film na 88,1, serijale emisija o popularnoj duhovnoj i tamburaškoj glazbi. Bila je scenaristica i voditeljica glazbenih emisija uživo s publikom u izravnom prijenosu Radio Sljemena. Surađivala je u Obrazovnom programu HTV-a na serijalu
o hrvatskoj usmenoj književnosti. Od 2010. djelovala je kao urednica u Redakciji religijskog programa Informativnog programa Hrvatskoga radija, te od 2014. u Produkcijskom odjelu Kultura, umjetnost, religija. Urednica je emisija Susret u dijalogu i Trag vjere na 1. programu Hrvatskoga radija, gdje je i komentatorica prijenosa euharistijskih slavlja. Uredila je i komentirala više prijenosa papinih pohoda
u Hrvatsku te BiH. Od travnja 2016. obnaša dužnost v. d. glavne urednice Radio Sljemena. Objavila je više znanstvenih radova te sudjelovala na više znanstvenih skupova.
Autorica je i voditeljica više kulturnih manifestacija. Aktivno se bavila glazbom. Predsjednica je Udruge za promicanje znamenitih Križevčana „Dr. Stjepan Kranjčić“
Nedavno su u Križevcima završili 9. Dani hrvatskih svetaca i blaženika. Zašto ste i u kojim okolnostima odlučili stvoriti i pokrenuti tu manifestaciju?
Najprije smo 2007. u Križevcima osnovali Udrugu za promicanje znamenitih Križevčana „Dr. Stjepan Kranjčić“. Okupili smo se sa željom promicanja osobe sveta života križevačkoga župnika dr. Stjepana Kranjčića (1918.–1968.). Prva je to inicijativa vjernika laika u Hrvatskoj koji su, organizirani u građansku udrugu, javno rekli da njihov pokojni župnik, prema njihovu mišljenju, zaslužuje kauzu, proces za proglašenje blaženim. Uz potporu križevačkih župa Udruga je o Kranjčiću organizirala znanstveni skup, okrugli stol, prikupljeno je sedamdesetak svjedočanstava o Kranjčiću koja su otisnuta u zasebnoj knjizi, izdan je zbornik sa znanstvenoga skupa, knjiga Kranjčićeva doktorata, knjiga i zvučna knjiga njegove književnosti, popularni životopis, objavljena su i izdanja za djecu, bojanka, slikovnica, pripovijetka, napravljen je i dokumentarni film, CD s pjesmama u njegovu čast, podignuto je poprsje, spomen-ploča, organizirane su dobrotvorne akcije pod Kranjčićevim imenom. Unatoč svim našim iskrenim vjerničkim namjerama i svoj našoj zauzetosti, teškoća je u približavanju Kranjčića kao župnika sveta života u vjerničkoj javnosti i te kako bilo. U gradu imamo i trećega službeno proglašenog hrvatskog sveca Marka Križevčanina. Ni približavanje njegovih životnih poruka, premda je službeni svetac Katoličke Crkve, ne prolazi lako. Možda zato što smo ga dobili na dar. Tu kauzu, naime, nismo odradili mi u Hrvatskoj. A kad se za nešto ili nekoga ne treba pomučiti, onda se to ili taj uglavnom i slabije cijeni. Križevci su grad u Hrvatskoj koji ima sveca i župnika na glasu svetosti, njihovo je štovanje, a i poznavanje njihova života, nedostatno. Znamo da je slično i s većinom ostalih hrvatskih svetaca i blaženika, slugu i službenica Božjih. Baš ta spoznaja dovela je do osmišljavanja Dana hrvatskih svetaca i blaženika. Željeli smo na jednom mjestu u jednom vremenu pozvati cijelu Hrvatsku u naš mali grad kako bismo svi zajedno svake godine raznim sadržajima davali obol našim najvećim duhovnim velikanima.