Stepinac poziva da volimo svoju Hrvatsku
Kip Alojzija Stepinca na istoimenom trgu ispred župne crkve Rođenja Blažene Djevice Marije u Benkovcu 13. svibnja blagoslovio je zadarski nadbiskup Želimir Puljić. Autor kipa je akademski kipar Tomislav Kršnjavi iz Zagreba
Brončani kip Alojzija Stepinca u molitvi visok je 2,40 m, a kameno postolje na kojem se nalazi visoko je 1,70 m. U donjem dijelu postolja uklesana je molitva Očenaša, a u gornjem dijelu Blaženi Alojzije Stepinac, 1898. – 1960., U tebe se, Gospodine, uzdam, što je Stepinčevo geslo. Prigodnu propovijed izrekao je mons. Želimir Puljić te u njoj naglasio.
Današnje Stepinčeve poruke
„Podizanje kipa Stepinca puno znači s obzirom i na situaciju u kojoj smo se našli glede njegove kanonizacije. Mislim da kult bl. Alojzija ide sve jače i šire. Drago mi je da se podigao taj divan kip koji će svjedočiti Stepinca i dati nam prigodu da češće razmišljamo o njegovim uvjerenjima. Osobito o njegovim pogledima prema zemlji, domovini i Crkvi“ rekao je mons. Puljić, istaknuvši da je lijepo na Stepinčevu grobu pročitati ‘U ljubavi prema svojoj zemlji i svom narodu, ne dam se ni od koga natkriliti’. „Možda to izgleda oholost. Nije, nego to je skromna, uvjerena poniznost koja pokazuje koliko je volio hrvatsku zemlju i narod. To može biti poticaj i primjer nama. Stepinac je radije prihvatio okove u svojoj zemlji, nego slobodu u tuđini, a nuđeno mu je, samo pođi iz ove zemlje i bit ćeš slobodan“, rekao je mons. Puljić.
Blaženi Alojzije je divan lik koji nam je uvijek bio inspiracija, u teškim vremenima komunizma, ali i u vremenima pred nama, rekao je nadbiskup, naglasivši da je Stepinac poticaj u razmatranju dva trenutno teška pitanja koja opterećuju hrvatski narod: naš odnos prema životu, narod smo koji odumire i iseljava iz Hrvatske. „Više je grobova, nego obiteljskih kolijevki. Pred time kao vjernici ne možemo ne razmišljati. Sve nas pogađa napuštanje rodnih mjesta svoje domovine. Ne pomažu u tome rodoljubne ni poučne pjesme.
AUTOROVA RIJEČ
Svjetlo križa (Piše: Tomislav Kršnjavi)
Fotografija blaženog kardinala Alojzija Stepinca s hodočašća u Jeruzalemu na kojoj je svjetlo upisalo trag njegova koraka s križem na leđima, snažno me dojmila kada sam je prvi put vidio kao student kiparstva Likovne akademije u Zagrebu. Bio sam na prvoj godini studija a u Krašiću je te 1995. godine bio raspisan natječaj za Stepinčev spomenik pred crkvom Svetog Trojstva. Prvi sam se put susreo s kardinalovim mislima i uopće istinom o njegovu životu, ljubavi i mučeništvu. Od tih dana pa nadalje koračali smo zajedno i on me svojim zagovorom, a to posebno danas vidim, pratio i vodio sve bliže k Bogu. Mala skica blaženog kardinala koji nosi križ bila je moje prvo kompozicijsko rješenje njegova spomenika koje sam tada izradio. Kako je trebalo rješavati u natječaju i arhitektonsko rješenje te infrastrukturu a ja sam bio tek student prve godine kiparstva, nisam skicu predao na natječaj i ona je tako godinama stajala u mojem atelijeru. Dvadeset godina kasnije razrađena u veći brončani kip, kompozicija kardinala Stepinca koji prihvaća svoj križ mučeništva naručena je te darovana od djelatnika Nadbiskupijskog duhovnog stola kardinalu Josipu Bozaniću za spomen na njegov počasni doktorat…