Hrvatska predsjednica bez kompleksa pred Trumpom
Izgradnjom LNG-a na Krku Hrvatska bi sasvim sigurno imala veliku priliku postati energetski lider
na području jugoistočne Europe i šteta bi bila takvu priliku prokockati. Ali, ni to nije nemoguć scenarij. Jer dok mi razmišljamo hoćemo li i kako krenuti u realizaciju LNG terminala na Krku, moglo bi se lako dogoditi da nas Slovenija pretekne. Slično, kao što je učinila s lukom Kopar.
Ne treba se čuditi njemačkom nezadovoljstvu Inicijativom Tri mora koju su pokrenuli hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović i poljski predsjednik Andrzej Duda. Njemačka, a to je njeno legitimno pravo, na ovakve projekte gleda kroz prizmu zaštite vlastitog nacionalnog, odnosno gospodarskog interesa. A u ovoj ga Inicijativi očito ne prepoznaje. Naime, Inicijativa predviđa niz energetskih projekata koji se mogu smatrati svojevrsnom konkurencijom njemačko-ruskom plinovodu Sjeverni tok 2. No, bez obzira na takva stajališta Njemačke, Inicijativa Tri mora apsolutno je europski projekt, odnosno projekt koji se događa pod kapom Europske unije i u koji je uključeno dvanaest europskih država pa ne treba očekivati javno njemačko suprotstavljanje.
Dakako, da i SAD imaju svoj interes kroz Inicijativu Tri mora. Prije svega to je da preko projekata koji će se realizirati kroz Inicijativu, pa i kroz projekt izgradnje LNG-a na Krku, na velika vrata uđu na europsko energetsko tržište što im jača poziciju. Dakako, potpora američkog predsjednika Donalda Trumpa ovom projektu i njegov dolazak u Varšavu ima i širi politički značaj. To je prije svega potpora Poljskoj koja je snažna država i ozbiljna članica NATO saveza, ali i država koja se povremeno suprotstavlja Njemačkoj. No, i to je legitiman politički interes jedne države.
Poljska, također, ima svoj cilj. A to je da se, ponajprije, kroz Inicijativu Tri mora etablira kao i politički i gospodarski jaka država Europske unije, što je također njen legitiman interes.