NOVA FAZA ATOMSKOGA NAORUŽANJA
Ovo ljeto ostat će nam u sjećanju ne samo kao ljeto daljnjeg širenja terora u središnjim državama Europske unije, nego i kao ljeto u kojem neke države sve snažnije nastupaju na međunarodnom planu kao samostalni igrači u pojavama obnavljanja Hladnog rata. Tih pojava ima na svim stranama, bez obzira na to jesu li lijeve ili desne, islamističke ili rasističke u euroazijskim i američkim predjelima, na razini država i ideologija. Represivni sustavi od Washingtona do Moskve, Carigrada i Sjeverne Koreje bivaju sve agresivniji
U Njemačkoj se 24. rujna 2017. održavaju parlamentarni izbori. Pravo glasa ima 61,5 posto ljudi. Od tog broja 31,7 milijuna su žene, a 29,8 posto muškarci. Prema istraživanju javnog mišljenja krajem kolovoza, 46 posto birača ne zna za koga će glasovati. Oko 720.000 birača su stranog podrijetla, uglavnom turskog. Birači njemačkog i stranog podrijetla mogu se odlučiti za jednu od 42 političke stranke, koje sudjeluju na izborima i za neke od 4828 kandidata koji žele postati članovima njemačkog parlamenta – Bundestaga. Bitku za pobjedu vode Angela Merkel u ime kršćanskh demokrata i Martin Schulz u ime socijaldemokrata. Osim kršćanskih demokrata i socijaldemokrata, na izborima nastupaju Zeleni, stranka ljevice, liberalna stranka i Alternativa za Njemačku. Kako u istraživanju javnog mišljenja proizlazi, za sada vode kršćanski demokrati daleko ispred socijaldemokrata, a Alternativa za Njemačku i Ljevica mogle bi dobiti svaka do devet ili deset posto glasova. U izbornim programima stranaka čine se zanimljivim posebno dvije teme. To su vanjska politika i odnos prema vjerskim zajednicama. Ima, dakako, niz drugih tema koje stranke stavljaju na dnevni red u svojoj predizbornoj borbi. To su, primjerice, financijsko i gospodarsko zapostavljanje velikog broja njemačkog stanovništva, loše stanje njemačkih autocesta, željeznica i automobilske industrije. No, ostanimo za sada na temi vanjske politike i vjerskih zajednica. U jednoj i drugoj temi ima stvari koje su u politici opet postale aktualnima. Počnimo s vjerskom temom. Kako ističe jedan katolički list, činjenica je da veliki dijelovi njemačkog stanovništva gube vezu s vjerom. Stoga su političke stranke ovaj put u svojim izbornim programima odnos prema religiji snažnije istaknule. Posebno su kršćanski demokrati u svom programu od 2017. do 2021. istaknuli da kršćanska vjera, crkve i vjerske zajednice imaju „čvrsto mjesto u našem društvu“. Sloboda vjeroispovijesti spada za kršćanske demokrate u „najvažnija temeljna prava Osnovnog zakona“ (naziv državnog ustava u Njemačkoj). Kršćansko-židovska stečevina i prosvjetiteljstvo oblikovali su Njemačku do danas i oni i dalje ostaju „važan temelj“. Iz tih razloga Kršćansko-demokratska unija izričito pozdravlja, što se danas u Njemačkoj opet udomaćio židovski život. „Kršćanske vjerske zajednice desetljećima obavezno pridonose duhovnoj i društvenoj povezanosti života ljudi“ – citira list „Die Tagespost“ vladin program CDU-a. Kršćansko-demokratska unija ujedno se zalaže za bolji život kršćana koji su zbog vjere proganjani u drugim državama. CDU odbija zloupotrebu islama za mržnju, nasilje, terorizam i ugnjetavanje