Inmemorijski zapisci
Joža (Josip) SKOK – povjesničar i teoretičar hrvatske književnosti,
nestor književne kajkavijane, esejist, književni kritičar, antologičar,
sveučilišni profesor i urednik (Petrijanec kraj Varaždina, 14. veljače 1931. –
Zagreb, 8. rujna 2017.)
Blagom osobnošću i monumentalnim znanstvenim djelom ugrađenim u bogatstvo hrvatske književnosti – osobito dostojanstvo kajkavijane i dječje literature – iznenadni odlazak prof. dr. sc. Jože Skoka, suvremenog hrvatskog značajnika, preveliki je gubitak za hrvatsku književnu znanost i kulturu, za sve nas skromne mu suputnike.
S objavljenih 30-ak samostalnih djela, i to 13 književnih monografija, knjiga studija i eseja (od kojih čak 10 iz kajkavskoga korpusa i konteksta), te šest antologija kajkavske (uz 10-ak ostalih panoramskih izbora) i 12 antologija dječje književnosti, s 300-ak bibliografskih jedinica… – Joža Skok je, prema mjerodavnoj strukovnoj ocjeni (M. Šicel) – „središnja ličnost kajkavske književne povijesti“ za razdoblje 19. i 20. stoljeća. Među najznačajnijim je povjesnicima (i teoretičarima) hrvatske književnosti – nastavljajući tako i književnopovijesni niz glasovitih Varaždinaca: Vatroslava Jagića, Ivana Kukuljevića Sakcinskoga, Branka Drechslera Vodnika, Ivana Milčetića, Franje Galinca, Miroslava Šicela…
Iz njegova respektabilnog, 65-godišnjeg opusa valja izdvojiti barem sljedeća bitna strukovna područja: novo vrednovanje kajkavskog konteksta hrvatske književnosti i afirmaciju dječje kreativnosti i obrazovanja, te književnosti za djecu; pristup „fenomenu Krleža“ i „jeziku hereze“ njegovih Balada… u funkciji „pjesničke sinteze“; te širi trilogijski varaždinski (garestinski) književni korpus, enciklopedijski i lektirni – značajan za cjelinu hrvatske književnosti i kulture (Garestinski panopticum, 2007. i 2013., Garestinski hortus verbi, 2012., Garestinski gartlic rieči, 2014. – u izdanju Naklade Tonimir).
Monumentalno djelo Joža Skok : Prilozi povijesti hrvatske kajkavske i dječje književnosti – Zbornik radova u povodu 85. obljetnice autorova rođenja (Naklada Tonimir, 2016.) – u književnokritičkom obzorju čak 45-ero autora i uz temeljitu bibliografiju, najreprezentativnije sažima najznačajnija područja književnoznanstvenog djelovanja toga samozatajnog znanstvenika: od književnoznanstvene kajkaviane, antologičarskoga kajkavskoga korpusa, varaždinskoga književnog ‘panoptikuma’, sve do dječje književnosti i lektirnih interpretacija.