Ključna je uloga prosvjetnih djelatnika i kršćansko-humanistička vizija a ne digitalna tehnologija
Leksikon je priredio Fakultet odgojno-obrazovnih znanosti Salezijanskog papinskog sveučilišta u Rimu, a daje sintezu stanja i sadašnjeg znanja o odgojno-obrazovnoj problematici u 1591 odrednici koje su obradila 184 ugledna autora iz različitih država. Svojom aktualnošću i visokom znanstvenom i stručnom razinom Leksikon može biti vrlo koristan pri radu na kurikulnoj reformi hrvatskog školstva. Leksikon je predstavljen u Gradskoj skupštini Grada Zagreba, 3. svibnja 2017. Akademik Vladimir Paar je obradio temu: Leksikon kao strateško sredstvo u aktualnoj reformi školstva – Značenje Leksikona za prosvjetnu i znanstvenu zajednicu
S ubrzanim razvojem gospodarstva i društva u svijetu stalna modernizacija i poboljšanje obrazovanja sve su aktualniji pa se danas opravdano svi u Hrvatskoj slažu da je reforma školstva potrebna. Ali kakva reforma u pogledu konkretne realizacije i potreba razvoja gospodarstva i društva? Je li prijedlog Cjelovite kurikulne reforme (CKR), izrađen pod vodstvom bivše Ekspertne radne skupine na čelu s dr.sc. Jokićem i razmatran na javnoj raspravi, sukladan potrebama razvoja Hrvatske? Je li uopće provediv?
Na opsežnim stručnim raspravama koje su održane u Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti, u Rektoratu Sveučilišta u Zagrebu, u Hrvatskome pedagoško-književnom zboru, u Matici hrvatskoj, na školama i fakultetima te drugdje upućene su ozbiljne stručne kritike prijedlogu CKR-a, koje dovode u ozbiljno pitanje provedivost CKR-a i usklađenost CKR-a s potrebama razvoja Hrvatske. U okviru djelovanja Znanstvenoga vijeća za obrazovanje i školstvo Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti doneseno je i razmatrano preko stotinu stručnih recenzija CKR-a. Autori recenzija istaknuti su stručnjaci sa sveučilišta, iz školske prakse, iz HAZU-a i iz znanstvenih instituta. Recenzije su rezultat volonterskoga rada i zalaganja vrhunskih stručnjaka. Te stručne recenzije i rasprave koristit će pri nastavku rada na hrvatskoj obrazovnoj reformi.
Recenzije ukazuju na znatne nedostatke prijedloga CKR-a i predmetnih kurikula:
– neprovedivost metodologije CKR-a; – nerazumijevanje i zanemarivanje STEM područja kao važnoga čimbenika za gospodarski i društveni razvoj; – odsutnost postupne orijentacije na srednjoeuropski model kurikula, osobito njemački i austrijski; – odsutnost orijentacije strukovnoga školstva na dualni sustav obrazovanja afirmiran u Njemačkoj i Austriji; – nedovoljan naglasak na temeljna znanja koja su preduvjet za promjenjive i nepredvidive buduće potrebe razvoja gospodarstva i društva te za buduće cjeloživotno obrazovanje; – zanemarivanje novih neuroznanstvenih spoznaja važnih za obrazovanje; – zanemarivanje odgojne funkcije škole; – nedovoljno uvažavanje nacionalnoga i svjetonazorskoga identiteta.
Iz recenzija slijedi da prijedlog CKR-a nije primjenjiv. Prije uvođenja u škole trebalo bi ga temeljito promijeniti pri čemu bi, zbog pogrješne metodologije, znatne dijelove kurikula trebalo pisati sasvim iznova uz potpuno drukčiju razvojno orijentiranu metodologiju.