Što je nama Catalunya?
Katalonci su narod koji ima svoj teritorij, svoje autonomne ustanove, zajedničko sjećanje na svoju srednjovjekovnu državnu samostalnost, zajednički jezik i volju za zajedničku slobodnu budućnost. Stoga odlučno odbacuju tuđinsku vladavinu. I nema nikakve dvojbe da im pripada pravo na samoodređenje
Da, doista, što je nama Catalunya, kako se ona sama naziva? Ako smo za nju čuli, Catalunyu znamo pod imenom Katalonija. Možda znamo i da se prostire na 30-ak tisuća četvornih kilometara, da je smještena na katoličkom zapadnom Sredozemlju, da joj je glavni grad Barcelona. Ponetko zna i da u Kataloniji pod španjolskom krunom, sa stanovitom autonomijom, živi oko 7,5 milijuna ljudi. Nije to mnogo, ali sve to skupa znatno je više od prosječnoga hrvatskog znanja o Kataloniji. A kako gotovo nitko od nas ne zna nikoga odanle, prirodno je da na Kataloniju, točnije na njezin glavni grad Barcelonu, rijetko mislimo, a i to uglavnom u svezi sa zbivanjima oko nogometne lopte. Catalunya nama Hrvatima dakle znači ili malo ili ne znači ništa.
A ne bi trebalo biti tako. Zašto? Katalonija je god 1986. u okviru svoje „šire domovine“ Kraljevine Španjolske postala dijelom naše „šire domovine“ Europske unije. To već zavrjeđuje veću pozornost. Kako smo mi Hrvati ne tako davno izašli iz svoje „šire domovine“ Jugoslavije, pa zatim prije četiri godine ušli u novu „širu domovinu“ Europsku uniju, a vidimo da je i Katalonija krenula tim putom – nama elementarna ljudska čestitost nalaže da se solidariziramo s Kataloncima i branimo pravo naroda na samoodređenje. Osim toga nitko u Europi nema tako nevoljnih iskustava sa „širim domovinama“ kakva imaju Hrvati. Ako Hrvati ne razumiju Katalonce, tko će ih razumjeti?
Samoodređenje naroda kao načelo preuređenja svijeta zastupali su pri kraju Prvoga svjetskog rata (1914.–1918.) američki predsjednik Thomas Woodrow Wilson i sovjetski revolucionarni vođa Vladimir Ilič Lenin. Poslije je to načelo u tijeku XX. stoljeća kodificirano kao pravo.