Dokumenti o prijelomnim trenutcima za opstojnost Društva i hrvatskoga naroda
Izložba Povijest društva hrvatskih književnika 1900. – 1971. (iz arhiva Odsjeka za povijest hrvatske književnosti HAZU) otvorena je 25. listopada 2017. u Knjižnici Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu. Uvodnu riječ održao je Tomislav Sabljak, voditelj Odsjeka za povijest hrvatske književnosti HAZU, a govorili su akademik Zvonko Kusić, predsjednik HAZU, Đuro Vidmarović, predsjednik DHK, akademik Dubravko Jelčić, u ime Razreda za književnost HAZU. Donosimo riječ tomislava Sabljaka
Uz Sveučilište (1669.), Hrvatsku akademiju znanosti i umjetnosti (1861.) i Maticu hrvatsku (osnovana 1842. kao Matica ilirska, a od 1874. nosi današnji naziv), Društvo hrvatskih književnika (1900.) najstarija je i najznačajnija kulturna institucija u nas koja čuva hrvatski nacionalni identitet i svojim djelovanjem te sa svojim članstvom stalnim je dokazom pripadnosti hrvatske kulture, umjetnosti, znanosti i društva uopće temeljnim načelima na kojima počiva Europa. Jedan od utemeljitelja Društva, književnik i publicist Milan Grlović zapisao je: “Mi tražimo prije svega našu društvenu preobrazbu, našu idealnu slobodu i postavljamo tomu za preduvjet rastuću materijalnu neovisnost. Mi ne mislimo na kakav prevrat, ali želimo pospješiti vrijeme, kad se bude s poštovanjem i u evropskom tonu govorilo i pisalo o hrvatskoj književnostiâ€.
Arhivski fond Društva hrvatskih književnika čuva se u arhivu Odsjeka za povijest hrvatske književnosti HAZU u 57 arhivskih kutija te obuhvaća gradivo od osnutka 1900. do 1971. Arhivist Odsjeka Željko Trbušić sredio je i popisao gradivo na 363 stranice rada pod naslovom Arhivistički opis fonda Društvo hrvatskih književnika. Samo godinu nakon osnutka, Društvo zajedno s Akademijom i Maticom hrvatskom organizira obilježavanje 400. obljetnice glasovitog spjeva Judita Marka Marulića. Uz 20. godišnjicu smrti Augusta Šenoe otkrivena je spomen-ploča i izvedena je drama Milivoja Dežmana Zlatarovo zlato po romanu Augusta Šenoe, “preko kojih si Spljet i Zagreb, stara i nova hrvatska lijepa književnost, pružaju bratinske ruke za bolju budućnostâ€. Arhivski fond DHK neiscrpan je izvor najrazličitijih dokumenata važnih za proučavanje ne samo književne nego i društvene, kulturne, povijesne i političke povijesti. Nemoguće je zaobići ulogu koju je u hrvatskoj književnosti odigrao časopis Društva Savremenik (1906. – 1941.) ili antologiju Hrvatska mlada lirika (1914.), prijelomnu knjigu u hrvatskoj književnosti, u kojoj su prvi put objavljene pjesme Ive Andrića i Tina Ujevića.