Europska unija otkrila socijalno pitanje
Osiguranje zdrastvenog sustava, borba protiv kriminala, poduzimanje mjera protiv osiromašenja starih ljudi. To su teme kojima su se bavili Austrijanci ove godine i kojima se i dalje bave. O tim
pitanjima promišljaju i Grci i Nijemci a Hrvati se s gorućim problemima demografije i socijale tek trebaju uhvatiti ukoštac
Prema navodima bečkog tiska prije tri mjeseca, 600.000 Austrijanaca željelo je i zasigurno i sada u studenom želi promjeniti svoje radno mjesto. Zbog niskih plaća, malih mogućnosti napredovanja na poslu, oni su nezadovoljni svojom životnom situacijom. Najviše su pogođeni ljudi bez šireg obrazovanja i izbjeglice. Dvojica od trojice zaposlenika u trgovini, čistionicama i turizmu nemaju dovoljno novca za stanarinu, struju, grijanje i živežne namirnice. Ministarstvo obitelji nedavno je objavilo , da je u Austriji prošle godine 257 milijuna dječjeg doplatka dano roditeljima koji nisu Austrijanci. Budući da se radi o novcu poreznih obveznika, ne čudi da je Slobodarska stranka Austrije dobila veliki broj glasova na izborima i da će vjerojatno ući u koaliciju s kršćanskim demokratima. U Grčkoj 60 posto ljudi zaposleno je u skraćenom radnom vremenu. Tako je i u nekim drugim državama. U Njemačkoj je izbila uzbuna u svjetskom koncernu Siemens. Najavljeno je da će izgubiti posao 6900 zaposlenika. U Leipzigu, Goerlitzu i drugim gradovima zaposlenici na ulicama prosvjeduju. Sindikat metalaca najavio je „oštar otpor“. To isto ide u korist Alternative za Njemačku. Nijemci se najviše plaše nezaposlenosti. Sjećaju se situacije nakon Prvog svjetskog rata. Hitler je došao na vlast uglavnom i zbog pet milijuna nezaposlenih Nijemaca. Za Nijemce zastrašujuće djeluje i činjenica da u državi ima oko 860.000 tisuća beskućnika. To su velikim dijelom izbjeglice, koje ne mogu plaćati visoke stanarine. Karitativna organizacija računa da će do kraja 2018. biti oko milijun i dvjesto tisuća beskućnika. Nedavno je jedan list na prvoj stranici objavio da unatoč rastu gospodarstva sedam milijuna Nijemaca ne može podmirivati svoje mjesečne račune. Nakon parlamentarnih izbora Nijemci su čekali četiri tjedna da stranke na pregovorima osnuju stabilnu vladu. Nije im uspjelo. Liberalna stranka odustala je od takozvane Jamaika koalicije. Angela Merkel sada je – čini se – prisiljena da se odluči ili za manjinsku vladu ili da u vladu opet pozove socijaldemokrate, koji vode sličnu politiku kao ona. Mediji ističu da se pregovarači nisu dovoljno bavili glavnim pitanjima suvremene Njemačke, a to su među inim pitanje izbjeglica, nedostatak stanova, nedostatak nastavnika, nedostatak školskih prostorija, problem učenja u pučkim školama, zdravstvo, Europa. Tako je bilo cijelo vrijeme prošlih godina i tako je i sada. Kad je tako, u Njemačkoj ima sve više ljudi koji više ne vjeruju u demokraciju. Ocjenjujući situaciju u Njemačkoj i Europi, jedan profesor je rekao: „Mi više ne živimo u demokraciji, nego u lobikraciji“. To je nova riječ koja opisuje današnje stanje u društvu i politici, kojom ćemo se baviti u drugim člancima.