Pomorske škrinje kao simbol truda i rada, molitvi i skrbi obitelji
Na izložbi “Pomorske škrinjeâ€, otvorenoj 21. prosinca u žitnici Rupe Dubrovačkih muzeja, prvi put u Hrvatskoj je okupljena te stručno muzeološki obrađena ta za povijest pomorstva bitna građa. Autorica izložbe je viša kustosica Ljerka Dunatov, a postav izložbe potpisuje viša kustosica Ivona Michl. Izložbu koja je otvorena do 28. veljače 2018. prati dvojezični katalog, a u idućoj godini pratit će je i kreativne radionice.
Škrinja je drveni sanduk s poklopcem, namijenjen spremanju odjeće i drugih tekstilnih predmeta, nakita, obiteljskih dragocjenosti, novca, dokumenata. Pomorske škrinje, kao dio muzejske zbirke, uglavnom su rađene od jelovine, a javljaju se još i primjerci od drva oraha, bora te lipe. Oslikavanjem škrinja od prve polovine 15. stoljeća bavili su se domaći majstori, a uzori su im bile škrinje oslikane u sjevernoj i srednjoj Italiji. O škrinjama iz muzejskog fundusa ne postoje utvrđeni podatci o tome tko ih je oslikavao i rezbario, pa se ukrašavanje škrinja drži radom anonimnih majstora, drvorezbara te drvodjelaca iz 18. i 19. stoljeća. Autorica izložbe i viša kustosica Pomorskog muzeja u Dubrovniku Ljerka Dunatov izjavila je kako je na izložbi predstavljeno petnaest pomorskih škrinja iz razdoblja od 17. do sredine 20. stoljeća. “Od tog broja njih je trinaest iz fundusa muzeja, a dvije su posuđene od sugrađanina Igora Hajdarhodžića te Dubrovačke biskupije. Upravo je Dubrovačka biskupija posudila najstariji, ujedno i najveći primjerak na izložbi, širok 165 centimetara. Škrinja veličinom izlazi izvan uobičajenih gabarita. Prema grbu koji krasi škrinju znamo da je pripadao obitelji Skočibuhaâ€, rekla je Dunatov.