Knez Branimir bio je prvi hrvatski vladar koji je primio blagoslov pape Ivana VIII.
Arheološki muzej u Zagrebu najavljuje program „Hrvatska u vrijeme kneza Branimira“, odnosno „Branimirovu godinu – 2018“, povodom 1130. obljetnice oltarne grede iz Gornjeg Muća
Godine 2018. obilježava se 1130 godina od godine 888. koja je uklesana uz ime kneza Branimira na ulomku oltarne pregrade pronađene u Gornjem Muću kraj Splita, a koja se čuva u Arheološkom muzeju u Zagrebu. Program traje od 13. siječnja do 30. prosinca 2018.
Dana 13. siječnja, program započinje predavanjem na temu „Državne veze između papinstva i Hrvata od 9. stoljeća do danas“, koje će održati prof. dr. sc. Ana Biočić s Katoličkog bogoslovnog fakulteta. Već u 7. stoljeću dolaskom Hrvata na današnje prostore ostvaraju se prvi njihovi kontakti s papinstvom, odnosno s papom Ivanom IV., a nastavili su se sve do danas. Veze Hrvata i papa možemo pratiti na nekoliko razina od onih službenih, preko institucionalnih veza do osobnih kontakata brojnih pojedinaca kroz korespondenciju ili osobne susrete. U doba hrvatskih narodnih vladara imamo nekoliko pisanih svjedočanstva o navedenim vezama, a najvažnijim smatramo pismo pape Ivana VIII. â€najdražem sinu†Branimiru datirano 7. lipnja 879. godine. Upravo ovo pismo, u kojem je papa blagoslovio Branimira i njegov narod, drži se prvim međunarodnim priznanjem Hrvatske. Potpora papa hrvatskim narodnim vladarima nije izostala ni u idućem razdoblju. Primjerice, upravo je papa Ivan X. prvi titulirao Tomislava s rex, a papa Grgur VII. dao je okruniti Zvonimira. Nestankom hrvatske narodne dinastije veze Hrvata i papa nisu prekinute. Štoviše, pape su pomagali Hrvate u obrani od Osmanlija. Kontakti Hrvata i Svete Stolice nastavljaju se i u doba prevrata te kako društvenih tako i političkih promjena prosvijećenoga 18. stoljeća, te 19. stoljeća poznatog kaoâ€vijek narodnostiâ€. Premda je u 20. stoljeću promijenjeno nekoliko državnih uređenja zbog čega su veze Hrvata i papa otežane, one nisu prekinute. Na tragu navedenog eksplicitna podrška Hrvatima od Svete Stolice dolazi 13. siječnja 1992. u obliku međunarodnog priznanja Hrvatske.