Republika Hrvatska bila je i bit će čimbenik mira i suradnje sa svima koji to žele
Dana 15. siječnja 1992. Republiku Hrvatsku priznalo je dvadeset država, i to svih dvanaest članica tadašnje Europske zajednice (Francuska, Njemačka, Italija, Belgija, Nizozemska, Luksemburg, Velika Britanija, Danska, Irska, Grčka, Španjolska, Portugal) te još Austrija, Kanada, Bugarska, Madžarska, Poljska, Malta, Norveška i Švicarska. Bila je to prekretnica u postupku priznavanja jer je odjednom to učinio niz država. Stoga se 15. siječnja obilježava kao spomendan – Dan međunarodnog priznanja Republike Hrvatske. Od općepriznatih država u svijetu prije navedenog dana priznali su nas samo Island (19. prosinca 1991.), Vatikan (13. siječnja 1992.) i San Marino (14. siječnja 1992.). Napomenimo, prve države koje su priznale Republiku Hrvatsku još u jesen 1991. godine bile su zemlje koje i same tada nisu bile međunarodno priznate – Slovenija, Litva, Ukrajina, Latvija i Estonija. Do kraja siječnja 1992. godine Hrvatsku je priznalo još sedam država – Finska, Rumunjska, Albanija, Bosna i Hercegovina, Brazil, Paragvaj i Bolivija. Prva azijska i islamska zemlja, ne računajući Tursku, koja je priznala Hrvatsku bio je Iran, dok je od afričkih država to bio Egipat. Hrvatska je potom, 22. svibnja iste godine, primljena u Ujedinjene narode, a dotad su je priznale i Rusija, Japan, SAD, Izrael i Kina.
Priznanje je Hrvatska dočekala u vrijeme Domovinskog rata, kada je gotovo trećina zemlje bila pod okupacijom tadašnje JNA i srpskih pobunjenika. Na svoje je međunarodno priznate granice izašla tek šest godina kasnije, nakon oslobodilačkih akcija hrvatske vojske Bljeska i Oluje te mirne reintegracije istočne Slavonije i Podunavlja.
Ilok , 15. siječnja 2018.
Poštovana izaslanice predsjednika Vlade Republike Hrvatske,
Poštovane ekscelencije,
Uvaženi uzvanici, dragi prijatelji,
Osobito mi je zadovoljstvo obratiti vam se u ovoj svečanoj prigodi obilježavanja 26. obljetnice međunarodnog priznanja Republike Hrvatske i jubilarne 20. obljetnice završetka mirne reintegracije istočne Slavonije, Baranje i zapadnoga Srijema u ustavno-pravni poredak Republike Hrvatske.
Dopustite mi posebice pozdraviti doajena diplomatskog zbora u Republici Hrvatskoj apostolskog nuncija monsinjora Giuseppea Pinta. Drago mi je što Vas, gospodine nunciju, i sve veleposlanike mogu pozdraviti u Iloku, krajnjoj istočnoj točci Republike Hrvatske, drevnom hrvatskom gradu.
Vaš odaziv na ovaj svečani prijam u povodu jednoga od najvažnijih datuma u cjelokupnoj hrvatskoj povijesti i jubilarne obljetnice mirne reintegracije doživljavamo kao priznanje vaših država našim nastojanjima da u relativno kratkom vremenu, a nakon pola stoljeća iskustva života pod totalitarnim režimima, uspješno izgradimo demokratski poredak i njegove ustanove te postanemo odgovoran sudionik u međunarodnom životu.
Hrvatski narod tijekom svoje duge povijesti u zajedničkim državama od srednjega vijeka do modernoga doba uspješno je sačuvao svoju državnost u ustanovama bana i Hrvatskoga sabora. Višestoljetnu težnju za samostalnom državom, napokon je kao svoje povijesno i prirodno pravo ostvario 1991. godine na temelju volje izražene narodnim referendumom 19. svibnja i odluke Hrvatskoga sabora od 25. lipnja odnosno 8. listopada. Svijet je tu odluku prihvatio 15. siječnja 1992. činom diplomatskog priznanja brojnih država. I prije toga datuma to su učinile neke europske države te Sveta Stolica, da bismo do kraja siječnja primili izjave priznanja iz ukupno četrdeset četiri države, a uskoro i priznanja većine država svijeta. Svake se godine s ponosom sjećamo tih dana i brojnih prijatelja Hrvatske diljem svijeta – državnika, političara, novinara, književnika, znanstvenika, među kojima brojnih nobelovaca, kao i mnogih do tada nepoznatih nam ljudi koji su nam pružili potporu, a neki su se i pridružili postrojbama Hrvatske vojske u našem obrambenom Domovinskom ratu. Pomoć i potpora koju su nam pružili u tim danima učvrstila je temelje budućih prijateljskih i partnerskih odnosa između Hrvatske i njihovih država, a hrvatski će ih narod trajno zahvalno pamtiti.