Europa i Amerika između straha i sjećanja

U Parizu je 11. studenoga u prisutnosti velikog broja političara i državnika iz cijeloga svijeta obilježena obljetnica kraja Prvoga svjetskog rata. Predsjednik Emannuel Macron održao je antiratni govor, u kojem je strastveno apelirao protiv porođaja nacionalizma u Europi. Uz njega, bili su Donald Trump, Vladimir Putin i Angela Merkel. Izvjestitelji u televizijskim izvještajima koje sam vidio nisu spomenuli druga imena. Jasno, i dalje vladaju samo veliki

Prošlih dana imali smo puno događaja u Europi i Americi. Posebno se Njemačka sjećala teških događaja iz svoje povijesti, koje su se dogodile 9. studenoga 1918., 1938., i 1989. Bilo je mnogo govora, emisija i filmova na televiziji, opširnih komentara i eseja u svim novinama. Komentatori, povjesničari i političari svih smjerova tumačili su nam grozne pojave dvadesetoga stoljeća, strahote koje su počinili nacionalsocijalisti, rane njemačkog naroda. Dana 9. studenoga 1918. u Berlinu je proglašena prva njemačka republika. Kratko prije tog događaja, u kojem su glavnu ulogu imali socijaldemokrati, svrgnut je s prijestolja njemački car Wilhelm II. Ti događaji onih dana prikazani su njemačkoj javnosti u medijima, govorima i u filmovima kao njemačka revolucija. A ono što se dogodilo 9. studenoga 1938. do sada se u knjigama i medijima opisivalo kao „Reichskristallnacht“ („Kristalna noć Reicha“). Te noći 9./10. studenoga 1938. nacionalsocijalisti porazbijali su židovske trgovine, čime je najavljeno konačno istrebljenje Židova. Sada se umjesto „Reichskristallnacht“ uvodi pojam „Reichspogromnacht“. Taj pojam posuđen je iz progona Židova u carskoj Rusiji. No, poznato je da je progon Židova u Njemačkoj započeo nešto ranije. Hitler je već 1933. najavio strogi postupak prema Židovima. Ministar propagande Joseph Goebels u svom je dnevniku 9. studenoga pribilježio kako želi da se sada do kraja mora otkvačiti „narodni bijes“. Hitlerovci su tih dana srušili 1400 sinagoga i vjerskih prostorija. Kako piše „Frankfurter Allgemeine Zeitung“ (br. 268), izraelski istraživači pronašli su da je te noći i neposredno nakon razaranja židovskih prostorija ubijeno između 1300 i 1500 ljudi. Uz razaranja židovske imovine i likvidacije velikog broja ljudi, odvedeno je u koncentracijske logore više od 30.000 Židova. Tom akcijom nacista htjelo se ubrzati istjerivanje Židova iz Njemačke i pojačati ideju jedinstva njemačke nacije. Sadašnja Njemačka želi jedinstvo njemačke nacije drukčije ostvariti. Najviši predstavnici Njemačke prošlih su dana najavili odlučnu borbu protiv nacionalizma i antisemitizma.