Bogatu hrvatsku kulturnu baštinu valja čuvati, digitalizirati i prezentirati svijetu
Gospodine Galoviću, povjesničar ste po zanimanju, istražujete i objavljujete; što je u užem fokusu Vašega znanstvenoga zanimanja?
Nakon završetka studija povijesti na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu primljen sam na Odsjeku za povijest i Zavodu za hrvatsku povijest za znanstvenoga novaka kod prof. dr. sc. Mirjane Matijević Sokol pod čijim sam mentorstvom 2010. godine i doktorirao s temom Libellus Policorion – Rogovski kartular (diplomatičko-povijesna analiza) te zatim postigao stupanj znanstvenoga suradnika i potom docenta. U dosadašnjem radu najviše me zanimala hrvatska srednjovjekovna povijest (politička, crkvena, kulturna) i pomoćne povijesne znanosti (paleografija, epigrafija, diplomatika, kronologija, egdotika, heraldika), a posebno pak proučavanje latinske i hrvatske glagoljičke, ćiriličke i latiničke pisane kulture te fenomen glagoljaštva i povijest otoka Krka s kojim sam vezen obiteljski od ranog djetinjstva. U pogledu znanstvenoga rada posebno bih istaknuo suradnju s prof. Matijević-Sokol na pripremi i objavi Splitskog evangelijara (Evangeliarium Spalatense) – najstarije i najsvetije knjige u Hrvata, ali i uopće revitalizaciju i reformu pomoćnih povijesnih znanosti na fakultetskoj razini kroz izborne predmete koji se već godinama održavaju na Filozofskom fakultetu (Hrvatska epigrafija i paleografija, Latinska epigrafija srednjega vijeka, Hrvatska heraldička baština). Tu bih još istaknuo i pokretanje s kolegom doc. dr. sc. Filipom Galovićem (Hrvatsko katoličko sveučilište) novog izbornog predmeta pod nazivom: Odabrane teme iz povijesti, jezika i kulture hrvatskih otoka.
Uz znanstvenu djelatnost na nekoliko projekata, predajete i na dva fakulteta pa molim da nam nešto kažete o tome.
Osim na matičnom Filozofskom fakultetu gdje predajem na dva odsjeka – na Odsjeku za povijest i na Odsjeku za informacijske i komunikacijske znanosti – vanjski sam suradnik Katoličkoga bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu gdje držim izborni predmet Tragovima hrvatske pismenosti koji smo 2012. na poziv prof. dr. sc. Slavka Sliškovića (OP) izvorno začeli moj kolega i prijatelj dr. sc. Ivan Botica (znanstveni suradnik na Staroslavenskom institut u Zagrebu) i ja prije nekoliko godine. Tim predmetom studenti dobivaju uvid u pisma hrvatske baštine kroz prošlost, stječe se sposobnost prepoznavanja i vrednovanja relevantnih pisanih spomenika hrvatskog identiteta, razvija vještina interpretiranja hrvatske kulturne povijesti te se omogućuje prepoznavanje različitih povijesnih okolnosti koje su uvjetovale uporabu triju pisama (glagoljice, ćirilice, latinice) u hrvatskoj povijesti. Suradnik sam i Znanstvenog centra izvrsnosti za hrvatsko glagoljaštvo pri Staroslavenskom institutu u Zagrebu koji vrlo uspješno vodi prof. dr. sc. Milan Mihaljević. Osim toga surađujem s Leksikografskim zavodom Miroslav Krleža i Nacionalnim centrom za vanjsko vrednovanje obrazovanja te na projektu Hrvatske zaklade za znanost »Izvori, pomagala i studije za hrvatsku povijest od srednjeg vijeka do kraja dugog 19. stoljeća« pod vodstvom dr. sc. Damira Karbića iz Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.