Priredba tradicije, kulture i običaja

U Parkhotelu Schönbrunn, u neposrednoj blizini istoimenog dvorca, održan je 19. siječnja 72. Hrvatski bal

koji tradicionalno organiziraju gradišćanski Hrvati

Tema bala bila je “Multietnička Slavonija u goste višejezičnom Beču”, a večer na kojoj se okupilo više od 1300 gostiju iz Austrije, Hrvatske, Slovačke, Madžarske, Njemačke i Italije, kao i brojni predstavnici političkog, kulturnog i gospodarskog života Austrije, otvorio je predsjednik Hrvatskog centra u Beču Hrvoje Jugović. Organizatori su pripremili iznimno bogati program kojim su pokazali što povezuje Slavoniju i Beč, a uvodni svečani dio programa bio je glazbeno-scenski prikaz slavonskih narodnih pjesama i plesova u izvođenju foklornog ansambla HKUD Osijek 1862.
Počasni gosti Hrvatskog bala bili su austrijski savezni ministar kulture, umjetnosti, medija i odnosa s EU-om Gernot Blümel, hrvatska veleposlanica dr. sc. Vesna Cvjetković i predstavnici diplomatsko-konzularnog zbora u Beču među kojima je bila i muzikologinja i diplomatkinja u mirovini dr. sc. Zdenka Weber. Među uzvanicima bili su još i ravnatelj Hrvatske matice iseljenika Mijo Marić, zamjenica državnog tajnika Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Hrvatske Ivana Perkušić, pročelnik Ureda za kulturu Grada Zagreba Tedi Lušetić, župan Varaždinske županije Radimir Čačić, ravnatelj Zagrebačke filharmonije Mirko Boch te drugi uglednici.

Kraljevski ples s kraljicom instrumenata

I Albe Vidaković, Franjo Dugan, Franjo pl. Lučić, Matija pl. Ivšić, Vlasta Hranilović, Anđelko Klobučar, zasigurno su se osmjehnuli pogledavši iz Vječnosti 12. siječnja 2018. na novu zgradu Muzičke akademije i koncertnu dvoranu u kojoj su zablistale i zagrmjele nove orgulje na Dan akademije i useljenja u novu zgradu 2015.

Dočekali su predci i preteče današnjih brojnih orguljaša vrijeme u kojemu će kraljica instrumenata biti vraćena, poznata i prepoznata u svoj svojoj punini i sjaju. Naime, svi spomenuti skladatelji, osim što su utakni u temelje hrvatske skladateljske, a posebice orguljaške izvedbene baštine, bili su vrsni orguljaši i možemo tek pretpostaviti je li događaj iz 2019. mogao biti slavljen i više desetljeća ranije, da orgulje, zajedno sa svojim izvođačima, pedagozima i skladateljima nisu nakon 1945. bile prognane i izbačene iz glazbenih škola, obrazovnih institucija i koncertnih programa.