doktor medicine
magistar znanosti
specijalist nuklearne medicine,
predsjednik Matice hrvatske Ogranak Podstrana 
Dr. Darijo RADOVIĆ
Apeliram na sve nas:
prestanimo biti sebični!
Razgovarala: Dubravka VIDAK
Dr. Darijo Radović, rođen u Splitu 1964. godine, živi u Podstrani, doktor medicine, magistar znanosti, specijalist nuklearne medicine, član Hrvatskog društva za nuklearnu medicinu, član Europskog društva nuklearne medicine, koautor više znanstvenih publikacija, itd. zamjenik ravnateljice u Poliklinici Medikol, viši predavač na Odjelu za zdravstvene studije Sveučilišta u Splitu, član vijeća općine Podstrana u tri mandata, predsjednik Ogranka Matice hrvatske u Podstrani, mali poljički knez Društva Poljičana Sv. Jure, jedan od organizatora književne manifestacije – pjesničkih susreta Dobrojutro more i drugih kulturnih manifestacija.
Poštovani dr. Radoviću, upoznali smo Vas na pjesničkoj manifestaciji Dobrojutromore, sada već tradicionalnoj književnoj i kulturnoj manifestaciji koja se od 1997. održava svakoga kolovoza u Podstrani, u spomen na hrvatske književnike kojima je poljički kraj bio zavičajem. Inicijator manifestacije bio je dr. sc. Milan Vuković, a od tada su organizatori Općina Podstrana i Društvo hrvatskih književnika. I Matica hrvatska Podstrana, s Vama kao predsjednikom, zar ne? Kada ste se uključili i kako uspijevate sve organizirati, jer smo imali čast uvjeriti se u izvanrednu organizaciju, za koju ste zaslužni Vi i Vaši suradnici?
Tradicionalna pjesnička manifestacija Dobrojutromore se od 1997. redovito održava u Podstrani u čast Dana pobjede i Domovinske zahvalnosti kao spomenik moru i slobodi i kao zahvalnost svima koji su dali život za domovinu. Naš ogranak se po osnivanju 2002. godine uključio u organizaciju ove manifestacije, kao jedan od suorganizatora a od 2010. godine je nositelj organizacije. Naši vrijedni članovi volonterski odrađuju sve poslove vezane uz organizaciju, uz financijsku i materijalnu potporu općine Podstrana i Turističke zajednice Podstrana, a u suorganizaciji sudjeluje Društvo hrvatskih književnika sa svojim članovima koji su sudionici manifestacije, te sudjeluju u odabiru laureata.
Više od dvadest godina se na nekoliko lokacija u Podstrani održavaju pjesnički susreti kojima se slavi more i sloboda, a svake godine se proglašava laureat susreta kojem se dodjeljuje plaketa Dobrojutromore. Kroz to vrijeme u Podstrani su svoje stihove govorili brojni poznati i manje poznati hrvatski pjesnici od čijih bi se pjesama mogla načiniti vrsna antologija suvremenoga hrvatskoga rodoljubnoga pjesništva. Osim pjesnika koji su pjesnikovali u Podstrani i koji su svojom nazočnošću širili pozitivne vibracije ne samo u domovini, nego puno šire, na susretima su priliku za promociju dobivali i mladi umjetnici drugih kategorija, koji su upotpunjavali pjesničke susrete i tako dobivali priliku za napredak. Danas su to virtuozi na gitari, klaviru, pjevači u kazalištu, u klapama, zborovima… Djeca su Podstranu i Hrvatsku predstavljala i na likovnim izložbama u Zagrebu, Beču, Budimpešti i Tel Avivu, dajući ovoj manifestaciji i međunarodni karakter.
Poljica, recimo tako, uistinu su prekrasan kraj. Ono što posjetitelje i vaše goste posebno oduševljava je odlazak u Gornju Podstranu, gdje nazoče misi, mogu razgledati likovnu izložbu, jesti u predivnom restoranu… Opišite našim čitateljima ljepotu tog kraja, koji je i izrazito posvećen turizmu, posebno u donjem dijelu, uz more, s puno hotela… Turizam je tu već dugo tradicijom i možemo govoriti o višoj razini turističke usluge i za zahtjevnije goste?
Poljica, naša povijesna regija čiji je sastavni dio Podstrana, povijesni je kraj koji u svojoj dugoj tradiciji nisu ostavila samo Poljički statut i soparnik po čemu su nekako najprepoznatljivija. Poljica su bogatstvom pisane riječi, književne, pjesničke, zakonodavne, bogatstvom običaja, nošnji, arhitekture, ljepotom svog krajolika, a posebno ljudskim bogatstvom ovaj prostor i narod učinili posebnim i prepoznatljivim ne samo u našoj domovini nego i šire. Prostor Gornje Podstrane u kojem se organiziraju pjesnički susreti je jedno predivno mjesto na kojem se dodiruju kamen, sunce i more i gdje se u stvarnosti može doživjeti Pupačićev stih ˝sjedimo na žalu vrh brijega i smijemo se, smijemo moru˝… Ovaj kraj svojom ljepotom ima brojne mogućnosti dodatnog turističkog prozivoda koji će obogatiti turističku ponudu Podstrane i Splitsko dalmatinske županije. Koraci u tom smjeru se već poduzimaju, a Ogranak MH u Podstrani sa svojim aktivnostima u tome vidi svoju ulogu u budućim danima.
Podstrana ima i svoju bogatu arheološku prošlost. U Podstrani su organizirane i dvije međunarodne konferencije Ogranka Matice hrvatske, te ste Vi napisali i članak u dvotjedniku MH za kulturu: Vijenac, o drugoj konferenciji, naslovljenoj: Kralj Artur i Lucije Artorije Kast u Podstrani – od povijesnih tragova do turističke ikone. Skup ste organizirali uz znanstvenu potporu Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Splitu. Recite nam više o vezi Lucija Artorija Kasta, rimskog vojskovođe i legende o kralju Arturu, jako je zanimljivo.
U Podstrani, na lokalitetu Sveti Martin, u ogradi istoimene crkvice dugo je bio uzidan monumentalni natpis Lucija Artorija Kasta, visokog rimskog vojnog zapovjednika, na kojem je zabilježena njegova iznimna vojna i administrativna karijera. S obzirom na Artorijevu vojnu karijeru i vijesti o njegovu ratovanju u Britaniji, kao i sličnost između obiteljskih imena Artorius i Artur, razumljiv je interes pojedinih istraživača koji su povezali Lucija Artorija Kasta s njegovim mogućim sudjelovanjem u stvaranju legende o kralju Arturu. S tom temom je u ožujku 2012. u Podstrani održan znanstveni skup s naslovom „Lucius Artorius Castus čimbenik u stvaranju mita o kralju Arturu i Podstrana u antici”. / ˝Lucius Artorius Castus, Possible Factor in the creation of the King’s Arthur Legend and Podstrana in Antiquity˝. Zbornik radova s ovog skupa smo objavili zajedno s Književnim krugom iz Splita.
Nakon otkrića povijesnih artefakata vezanih uz Luciusa Artoriusa Kasta u Podstrani u cilju njihove marketinške valorizacije turistička zajednica je definirala smjernice na temelju kojih bi se u turističkom kontekstu one moglo početi koristiti kao destinacijsku ikonu. Stoga smo u listopadu 2019. održali i drugu konferenciju: Kralj Artur i Lucije Artorije Kast – od antičkih tragova do turističke ikone/King Arthur and Lucius Artorius Castus in Podstrana – from ancient traces toward touristic valorization. Na obje konferencije su sudjelovali predavači iz SAD-a, Velike Britanije, Italije, Rusije i naravno Hrvatske. Sada smo u pripremi za izdavanje zbornika radova s druge konferencije.
Općina Podstrana je uz suradnju s konzervatorima započela planirane radove na uređenju crkvice Sv. Martina na tom povijesnom lokalitetu, uz koji se vežu i tvrdnje kako je upravo na ovom lokalitetu knez Mislav potpisao s mletačkim duždom Petrom Tradonikom povelju kojom se Mlečani obvezuju na plaćanje godišnjeg danka za plovidbu hrvatskim morem. Neke od brojnih udruga s područja naše općine započele su s korištenjem ove priče u turističke svrhe izradbom suvenira i organizacijom predstava s ovom tematikom.
Koliko sam zamijetila, imate jako dobru komunikaciju i potporu u Općini Podstrana i njezinu načelniku Mladenu Bartuloviću?
U radu Ogranka imamo odličnu potporu Općine Podstrana, načelnika Mladena Bartulovića i općinskog vijeća kao i Turističke zajednice Podstrana koji financijski prate aktivnosti, a velika pomoć su i brojni poslovni subjekti i pojedinci s područja općine koji podupiru djelovanje Ogranka financijskim doprinosima i na druge načine (organizacija večera, domjenaka, smještaj gostiju). Za istaknuti je suradnju s obitelji Cindro čiji ljetnikovac je pozornica za brojna kulturna događanja.
Koliko sam zamijetila, imate jako dobru komunikaciju i potporu u Općini Podstrana i njezinu načelniku Mladenu Bartuloviću?
Bez entuzijazma naših članova ovo se nikako ne bi moglo obaviti na ovako uspješan način. A da bi dobili pravi dojam o aktivnostima našeg ogranka koji je jedan od aktivnijih u županiji, a usuđujem se reći i u cijeloj Matici hrvatskoj, ukratko ću iznijeti što sve radimo.
Najvažnije aktivnosti Ogranka su izdavačka djelatnost, organizacija kulturnih događanja te znanstveno-stručnih skupova. U izdavačkoj djelatnosti najznačajnije mjesto zauzima izdavanje polugodišnjaka za kulturna i društvena pitanja – Podstranska revija (u početku je izlazila kao Podstranski list), koji izlazi kao polugodišnjak. U reviji se uz redoviti kulturni prilog Perun, u kojem se objavljuju literarni i likovni uradci, piše i o zanimljivim povijesnim temama, a predstavili smo i većinu udruga iz naše općine i bliže okoline s kojima surađujemo. Također se u dijelu revije obrađuju i teme od značaja za svakodnevni život mještana Podstrane, aktualnosti iz mjesta i okolice, te je možemo smatrati svojevrsnom ˝kronikom našeg malog mista˝. Ovakva koncepcija revije je odraz realnosti kao i potreba doba i prostora gdje djelujemo. Revija je jedino izdanje gdje se o tim stvarima može čitati, s obzirom da ˝velikim˝ novinama teme koje su od važnosti našim mještanima nisu zanimljive. Osim revije Ogranak priređuje i knjige, te je do sada u bibliotekama Perun, Perunika i Hrvatski feniks objavljeno oko 50 izdanja.
Ogranak MH u Podstrani je jedan od nositelja kulturnog i društvenog života u Podstrani te smo samostalno ili suradnjom s drugim udrugama organizirali brojne manifestacije. Uz već spomenuto Dobrojutromore, tijekom lipnja organiziramo pjesničku manifestaciju ČA pod Perun koja se redovito održava od 2008. godine, kada je na poticaj maestra Ljube Stipišića Delmate započelo druženje pjesnika koji pišu čakavskim izričajem.
Tradicionalni susret klapa se održava redovito u kolovozu pred blagdan Velike gospe od 2002. godine, utemeljen je također na poticaj i uz pomoć maestra Ljube Stipišića. Osim lijepo posjećene turističke manifestacije, susreti doprinose njegovanju baštine klapske pjesme koju u Podstrani sada utjelovljuju tri klape, dvije ženske i jedna muška, osvajači brojnih nagrada na klapskim susretima.
Značajno je spomenuti suradnju Ogranka s drugim udrugama iz općine i županije s kojima smo realizirali neke od značajnijih projekata koji su ostavili vidljiv trag. Povodom obilježavanja dvjesto godišnjice ukidanja drevne Poljičke knežije, 2007. Ogranak Matice hrvatske u Podstrani je, uz pomoć Općine Podstrana, realizirao projekt podizanja spomenika u čast i sjećanje na pale Poljičane koji su branili svoje ognjište, a koji se nalazi ispred osnovne škole Strožanac u Podstrani. S Društvom Poljičana Sv. Jure smo 2015.-2016. organizirali dva znanstvena kolegija Poljica – prvih tisuću godina.
U listopadu 2010. Ogranak Matice hrvatske Podstrana i Udruga „Žrvanj“ iz Žrnovnice, te Odsjek za etnologiju i kulturnu antropologiju Filozofskog fakulteta iz Zagreba, održali su međunarodni znanstveni skup u Žrnovnici i Podstrani pod naslovom: Perunov žrvanj i Jurjevo koplje. Tema skupa je bila mitsko-povijesna baština rane hrvatske povijesti na području Podstrane i Žrnovnice, odnosno cijelih Poljica. Nakon skupa objavljen je zbornik radova pod nazivom Jurjevo koplje, te je pokrenuto uređenju turističkih tematskih staza područja Peruna i okolice, koji bi trebali postati kulturno-turistička atrakcija Podstrane kojom bismo prezentirali dio naše bogate baštine.
Radite kao liječnik, specijalizirani ste za nuklearnu medicinu, u Medikolu ste… kako izgleda Vaš posao, što točno radite…
Ja sam specijalist nuklearne medicine, radim dijagnostiku malignih bolesti snimanjem na PET/CT uređaju, jednom od pet takvih u Hrvatskoj. Također se bavim i dijagnostikom i terapijom bolesti štitnjače.
Evo, suočavamo se s epidemijom ili na svjetskoj razini pandemijom koronavirusa… kako gledate na sve to i trebamo li obratiti posebnu pozornost i na psihološke i gospodarske momente… Svi sada govore i o knjizi američkog autora Deana Koontza iz godine 1981., a žanrovski je to znanstvena fantastika. Biološko oružje je u toj knjizi nazvano „Wuhan-400“. Da se malo našalimo, taj je virusu nazvan po kineskoj pokrajini imao brzu inkubaciju od oko četiri sata, dok COVID-19 ima dužu, između 2 i 14 dana, a negdje se spominje i 25 dana zadržavanja virusa… Što sve može biti biološko oružje i mogu li se virusi stvarati u laboratorijima, recimo tako laički, u duhu teorija zavjere ili narodske: „u strahu su velike oči“? Iako je npr. predsjednik Venezuele Nicolas Maduro javno izjavio kako je koronavirus napravljen kao biološko oružje protiv Kine?
Naši znanstvenici Gordana Mlinarić-Galinović, Branko Turković, Zvonimir Badanja, Ira Gjenero-Margan, objavili su znanstveni rad: „Virus variole kao biološko oružje“ u Liječničkom vjesniku, glasilu Hrvatskog liječničkog zbora, godine 2003., jer je krajem 1970-tih godina poraslo zanimanje medicinske i druge javnosti za virus velikih boginja ili variole. I sada se pokazalo da su hrvatski liječnici i znanstvenici izvrsno obrazovani i pripremljeni, te da rade na nekim vodećim istraživanjima. Imate li iz liječničkih krugova već nekih spoznaja, što bi se moglo koristiti u liječenju koronavirusa? I koliko je važan hrvatski Imunološki zavod, jesu li prilike u tom Zavodu sada povoljne za rad i čime se uopće može obrazložiti da bi nestašice ili bilo kakvih drugih problema trebalo biti u takvoj ustanovi od nacionalnog značaja?
Svi smo sada okupirani ovom velikom pandemijom koronavirusa. O njenim izvorima i teorijama o nastanku ne znam dovoljno da bih mogao govoriti.
Činjenica je da nam je taj virus već sada promijenio živote i vjerojatno će i još. Njegove posljedice nisu samo bolest pluća i organa za disanje, nego i bolest društva, ekonomski pad sa svim posljedicama koje on nosi. Borba s koronavirusom je teška. No mislim kako imamo sreću što je u Hrvatskoj vode vrhunski stručnjaci, koji svim dosadašnjim potezima pokazuju da znaju s čim se bore, znaju upotrijebiti mjere koje su na raspolaganju, doduše ograničene, posredne jer nema direktnog lijeka što je jako otežavajuća okolnost. Ono što često ponavljaju želim i ja naglasiti. Bolest treba shvatiti ozbiljno, upute kako se ponašati treba strogo poštovati.
I apeliram – prestanimo biti sebični. Sebičnost koja je u novije vrijeme postala obrazac ponašanja, kojom učimo našu djecu da su samo oni važni, kojom ih učimo da gaze oko sebe da bi došli do cilja, uništit će čovječanstvo. Ne može pojedinac dobiti ovu bitku, bez obzira na zalihe koje stvori, bez obzira na zidove koje podigne oko sebe. Vodimo računa o drugima, posebno onima koji su nemoćni i koji nemaju.
Možda bismo mogli završiti nečim lijepim. Pripremate li već ovogodišnju manifestaciju Dobrojutromore? I nadamo se da nam tu ljepotu nitko ne će pokvariti!
Ne možda, nego moramo završiti lijepim. Naravno da planiramo 24. pjesničke susrete Dobrojutromore, kao što planiramo i naše druge tradicionalne manifestacije. Želimo i ove godine sjediti ispod brijega u Podstrani i smijati se s morem i moru. Smijati se, pjevati i smijati se…