BRANKA HLEVNJAK: OBRISI

 Stočetrdeset godina Muzeja za umjetnost i obrt


Hrvatsko slovo obilježava svoju dvadesetpetu godišnjicu postojanja u nezahvalnim uvjetima u kojima je cijeli svijet zaustavio brzi ritam života i potpuno promijenio tijek kulturnih i inih zbivanja, iz živih prostora u strujom podržavanih ekranskih prikaza. Tako je završio i veliki slavljenik, stočetrdeset godina stari Muzej za umjetnost i obrt koji tek što je proslavio svoj novi postav i novi vizualni identitet sa sloganom „everywhere you look“ (gdje god pogledaš), aludirajući na predmete svakidašnjice. Potres je sve to nemilice porazbijao i preusmjerio, privremeno, kao i drugdje na virtualne slike (sjećanja). Novosti koje je tada Muzej još u svečarskom raspoloženju pokazao bila je Zbirka tekstila i modnog pribora obogaćena odjevnim predmetima svjetskih brendova iz 1960-ih, što je donirao baletni umjetnik svjetskog ugleda Jelko Yuresha. Fotografski odjel, uz ostalo, bio je otvoren izložbom ranih fotografskih radova Tomislava Gotovca. Bilo je planirano izložbene postave proširiti i art filmom u suradnji s Hrvatskim filmskim savezom.

Zasigurno nije lako u relativno premalom prostoru proširivati zbirke na noviju povijest koja raste i mijenja se galopirajućom brzinom. No, valja reći da su slične probleme imali u MUO i ranije, pa je tako dio zbirke ofomio samostalan Tehnički muzej, a dio Etnografski muzej. Već osamdeset godina (od 1939.) postoji pritajena želja, koja povremeno glasno izađe u javnost, da se oformi samostalni Muzej fotografije, čime bi se napokon mogla povijest fotografije rasprostrti kao što to zaslužuje, kao jedan od najeksponiranijih medija današnjice. Jednako tako može se reći i za dizajn (grafički i produkt, jer arhitektura ima svoj samostalni muzej). Ima tome više od dvadeset godina kada se Boris Ljubičić, kao predstavnik Hrvatskoga dizajnerskog društva, intenzivno zalagao da se oformi samostalni Centar za dizajn koji bi se bavio i kolekcioniranjem suvremenog dizajna i međunarodnim razmjenama te vrste. Za ljubitelje umjetničkog obrta velika je šteta ako se planirana izložba francuske srednjovjekovne tapiserije ne ostvari. To je doista obljetnički dar.