Opstanak i unaprjeđenje gospodarstva
Vlada i gospodarski krizni stožer su dali restriktivne mjere za radna mjesta i svima se mora pomoći. Poduzetnici i građani su u velikim problemima s isplatom plaća i vraćanjem kredita, a država mora sačuvati javne službe. Kriza će dugo trajati i ne će nestati do ljeta
Hrvatska i cijeli svijet su upali u ekonomsku depresiju kakva do sada nije zabilježena u povijesti. Na sastanku hrvatskoga kriznog stožera za gospodarstvo ustanovljeno je da su prva dva mjeseca donijela osjetan pad gospodarske aktivnosti, a zaključak je da se sačuvaju radna mjesta i da će država sve tvrtke i poslodavce usmjeriti na zadržavanje zaposlenih. Već sada se odobrava do 40% brutto plaće potpore za očuvanje radnih mjesta tvrtkama koje zbog poslovnih teškoća moraju skratiti radno vrijeme. Tekstilna i drvna industrija moraju računati na trogodišnje subvencije polovice minimalne plaće, do ukupno 200 tisuća eura. Banke su već krenule u dogovor sa središnjom bankom o mogućnosti reprogramiranja kredita, a u turizmu će se odobravati novac za održavanje stalnih sezonaca, jer se već počelo sa sezonskim zapošljavanjem i treninzima športaša. Nastoji se veliki dio uvoza zamijeniti vlastitom proizvodnjom, ponajprije kod prehrambenih proizvoda. Situacija se jako usložnila zbog epidemije koronavirusa na sve gospodarske aktivnosti u RH, a Vlada će ekonomskim mjerama dati poticaj za zadržavanje radnih mjesta i rješavanje likvidnosti onima čija je poslovna aktivnost smanjena. Tako je doneseno šesnaest zakona za pomoć gospodarstvu i donesena su dva akta radi provedbe tih mjera. HNB je donijela posebne mjere za ublažavanje ekonomskih posljedica pandemije, a zatražile su od kreditnih institucija očuvanje kontinuiteta poslovanja. Vlada je donijela 63 mjere kako bi pomogla zaposlenicima i ukupnom životu u Hrvatskoj, jer je cijelo gospodarstvo pogođeno i svima se mora pomoći. Bankari i cijeli financijsko-monetarni sustav pokazao je razumijevanje za poduzeća i građane, da im pomogne u otplati kredita, jer su mnogi ostali bez posla i novca. Odgoda naplate ne će puno pomoći i država mora pokazati razumijevanje za njihove probleme: državni proračun će morati dosta toga financirati. Ne trebamo se zavaravati da će moći dugo i puno, jer će poduzetnici trebati nastaviti javna davanja kako bi se i dalje normalno isplaćivale mirovine, socijalna davanja, zdravstvo i financirale ostale javne institucije. Ovo je i mogućnost da svoju ekonomiju stabiliziramo, smanjimo državni aparat i porezno opterećenje, a povećamo proizvodnju i likvidnost cijelog sustava. Globalna ekonomija je pred kolapsom, mi se još dobro držimo, ali s puno problema.
Budućnost Lijepe Naše
Svjetski gospodarski poredak je u velikim promjenama i čeka nas sporiji gospodarski rast, ali puno zdraviji i humaniji. Cijeli svijet je pod ekonomskom depresijom i nitko ne zna što nas čeka niti koliko će sve to trajati. Hrvatska mora počesti još bržu modernizaciju, iskoristiti sadašnje pozitivne trendove i sve dobro iz hrvatske tradicije, kako bismo obogatili Hrvatsku i njene stanovnike. Kratkoročne mjere treba usmjeriti na očuvanje radnih mjesta, pomoći nezaposlenima i drugima koji sada ne mogu živjeti od rada. Može nas spasiti samo zajedništvo i nacionalni zanos da opstanemo i nastavimo dalje. Gospodarstvo svijeta će zabilježiti najveći pad u povijesti, svi dijelovi svijeta su zahvaćeni, ne zna se do kada će sve ovo trajati. Granice su zatvorene, ljudi su se zatvorili u kuće, pa je u pitanju borba za preživljavanje i opstanak. Ne trebamo se zavaravati da će sve to brzo prestati. U gospodarstvu će se dogoditi velike promjene, a ključno je zadržati tržišno gospodarstvo; ne smije se dopustiti državni intervencionizam. Država se mora srediti i odreći puno milijardi državnih rashoda, smanjiti administraciju i ukinuti nepotrebne državne i paradržavne institucije. Državni proračun treba presložiti i prioritetnim institucijama: zdravstvu, socijali, mirovinskom osiguranju, dati potrebna sredstva i prestati sa zaduživanjem u inozemstvu, privatnom sektoru se mora pomoći izravnim sufinanciranjem iz državnog proračuna i državnim jamstvima za kredite banaka. Vladu se mora ovlastiti da može brzo reagirati i donositi uredbe sa zakonskom snagom, kako bi se mogli nositi s ovom velikom nevoljom. Čekaju nas godine velike recesije, budimo disciplinirani i društveno odgovorni, situacija je jako opasna. Gospodarstvo će trebati puno vremena da se oporavi, a ako propadne turistička sezona, cijeli sustav države ne će biti održiv, pa je važno sačuvati privatne tvrtke.
Zagreb nakon potresa
Potres je pogodio naš glavni grad i okolicu 22. ožujka u 6.24 sati, oštetio je veliki broj zgrada, muzeja, crkava, katedralu, a šteta je viša od 42 mlrd kuna. Sjetili smo se činjenice iz povijesti: razornog zagrebačkog potresa 9. studenog 1880., o čemu je detaljno pisao August Šenoa, a kojim je bila pogođena hrvatska kulturna baština, koju smo godinama morali obnavljati. Sve smo to preživjeli i nadamo se da ćemo imati snage i mudrosti sačuvati naše svetinje, kao što su ih sačuvali naši mudri prethodnici.