Hrvatska se nanovo zadužuje
Gospodarstvo može dugoročno spasiti državu proizvodnjom i porezima. Javni dug će skočiti na 90% BDP-a. Ekonomski pad u Europi je velik i štete su prevelike, slijedi novo zaduživanje iz proračuna EU i MMF-a.
Dosadašnji svjetski gospodarski poredak je u velikim promjenama i pandemija je pokrenula neizbježnu reformu svjetskoga gospodarstva. Nije dobro, a mi Hrvati činimo 0,05% svjetskog stanovništva i moramo razumjeti što nas kao državu i narod čeka. EU je zajednica suprotstavljenih interesa pojedinih članica i moramo razumjeti te dugoročne promjene, graditi svoje nacionalne interese i nema povratka na staro. Provedimo reforme, država može kratko pomoći, a na dulji rok gospodarstvo spašava državu proizvodnjom i plaćanjem poreza. Državni proračun je u velikim problemima, prihodi su pali na 30%, javni dug raste i mogu ga spasiti hrabre i brzo provedene reforme. Financije, poljoprivreda, industrija i trgovina su stupovi gospodarstva jedne države, a zdravstveni sustav osnova te proizvodnje i države. Povijest nam je bila bremenita i moramo izvući pouke kako bismo sačuvali obitelji i narod. Javni dug nam skače sa 73% na najmanje 90% BDP-a, a i do sada smo bili među najzaduženijim tranzicijskim državama. Grčka je najzaduženija sa 180% javnog duga u BDP-u i rekorderka je u EU, a Estonija ima najmanju zaduženost u EU. Sve su oči uprte u Europsku središnju banku od koje se očekuje da za iduće desetljeće osigura jeftiniji izvor kapitala kako bi se pokrili veliki troškovi pandemije. Svim državama skače javni dug, a rastu zaduživanja i siromaštvo. Posljedice su dugoročne na gospodarstvo, jer se ono lakše oporavlja nakon ratova, jer ih prati masovna obnova infrastrukture, a epidemije uništavaju rad, oporavak je sporiji i nema masovne obnove infrastrukture. Inflacija je i sada niska, a i dalje rastu cijene nekretnina i obveznica.
Povijest nam je bila bremenita i moramo
izvući pouke kako bismo sačuvali obitelji
i narod. Javni dug nam skače sa 73% na
najmanje 90% BDP-a, a i do sada smo bili
među najzaduženijim tranzicijskim državama
Veliki udarac za cijelu Europu
Cijelu Europu čekaju veliki problemi, otpuštanje radnika, smanjenje plaća, kraće radno vrijeme, a kriza bi mogla ugroziti preko 60 mln radnih mjesta. U EU predviđa se stopa nezaposlenosti od 7,6%, a u idućoj godini 11,2%. Glavnina ugroženih radnih mjesta je u izravnoj prodaji, posluživanju hrane i građevinarstvu. Procjene su da će EU ove godine ući u duboku recesiju, a predlaže se plan subvencioniranja plaća što bi koštalo 100 mlrd eura kroz pozajmice za koje bi jamčile sve države EU. Predlaže se novi Europski fond za obnovu a 1000 do 1500 mlrd eura, koji bi se zadužio na razini EU. Veliko je pitanje kako namaknuti novac za taj fond i hoće li se novac dijeliti bespovratno ili u obliku zajmova. Srozavanje ekonomske aktivnosti u eurozoni puno je gore nego što se predviđalo, uvjeti na tržištu su pali nisko u travnju kao nikad u povijesti. Uslužne djelatnosti su dramatično pale u ožujku, a proizvodne djelatnosti u travnju na 38,5%, štete su prevelike. Podatke još nemamo što će se dogoditi s industrijskom proizvodnjom, tržištem rada, zaposlenošću. Podatci su već puno lošiji nego za krize 2008., raste samo pomoć za nezaposlenost, ali se u ožujku dogodio najveći pad gospodarske aktivnosti od 2. svjetskog rata. Očekivanja slabe i čeka nas dvoznamenkasti pad gospodarstva, što pritišće sve vlade na aktivnosti i fiskalni odgovor. Njemačka ima najveći broj mjera za svoje gospodarstvo i njegovu obranu. Što će biti u našoj turističkoj sezoni veliko je pitanje, ali malo možemo očekivati, nadamo se boljoj idućoj godini. Imamo dobru zdravstvenu sigurnost i izlaz će biti u kampovima. Nama turističku sezonu čine 92% stranci i ne treba imati velika očekivanja. Osobna potrošnja opada, u trgovini na malo smanjen je broj računa za 45%, trgovine i ugostiteljski objekti se pomalo otvaraju. Imamo 26 tisuća nezaposlenih više i puno ih je prijavljeno na državne potpore i plaću od 4000 kuna. Osobnoj potrošnji stanovništvo će se prilagoditi, turizma ove godine nema, a preko 60% zaposlenih u turizmu idu na državni proračun u iduća dva mjeseca. Očekuje se veliki pad u privatnim investicijama, drugi kvartal je izgubljen. Potpora iz državnog proračuna će biti otprilike 46 mlrd kuna i velik je to šok za državne financije i za rast deficita državnog proračuna. Tečaj je dosta rastao, cijene nafte padaju. HNB je morala intervenirati sa 2,3 mlrd eura na devizno tržište, kako bi male i srednje banke mogle pokriti svoje devizne potrebe. Mi nismo u eurozoni, ali moramo braniti naše euroobveznice i tražimo da se i njih štiti. Hrvatska ulazi u novo zaduživanje, otplatu starih obveza u srpnju, ali i nove probleme, jer ćemo se morati kao država ponovno zaduživati.
Tjedni pregled
Kuna i dalje deprecira u odnosu na euro, a dolar je dosta nestabilan prema košarci ostalih najznačajnijih svjetskih valuta, a posebno je oslabio prema valutama država proizvođača nafte. Tečaj eura skliznuo je prema dolaru nakon pada poslovnih aktivnosti na rekordno niske razine. Naš javni dug krajem 2019. Iznosio je 293 mlrd kuna, odnosno 73,2% BDP-a, a očekuje se rast od 10-ak % kao posljedica smanjenje prihoda, uz istovremeno rastući pritisak na rastuću stranu proračuna.
