Sakralne kiparske minijature

 

Izložbu akad. kiparice Linde Milić Kršnjavi Tragom svjetla 4. kolovoza u Galeriji Stećak Klek otvorio je povjesničar umjetnosti Vladimir Filipović, a moći će se razgledati do 31. kolovoza.
Unatoč nevremenu otvorenju su nazočili brojni prijatelji Galerije Stećak Klek i Neretvanske riznice umjetnina i inih vrijednosti iz Dubrovnika, Metkovića, Opuzena, Ploča, Čapljine, Ljubuškog, Mostara, Širokog Brijega

 

Duhovnost upisana u srebro i broncu
Glasnoća, nepredvidljivost i brza izmjenjivost suvremenosti svoje antipode pronalaze u kontemplaciji, osvještavanju, povratku redu i „pohvali sporosti“. Tako naslovljena knjiga kanadskog autora Carla Honoréa ne samo da se kritički odnosi prema nasilju koje promiče suvremena kultura društvenih medija, „influencera“ ispraznih pareneza, političkog i ekonomskog diskursa grabeži i lešinarenja (što dubinski analizira i objašnjava beskompromisna Naomi Klein u svojoj „Doktrini šoka“), nego se u najvećoj mjeri bavi onim što bi bila alternativa takvoj bezglavosti i međuljudskoj bezosjećajnosti. Njegove teze, naime, brojnim primjerima potvrđuju nužnost pronalaženja čvrstih točaka u životima pojedinaca i zajednica, u održivosti, trajnosti, kvaliteti… svemu onome što nas neodoljivo podsjeća na predindustrijsko doba u svezi s kojima ova obilježja najviše i cijenimo. Ne samo zbog različitih tehnologijskih zadanosti, nego zbog tako postavljenih ideala – izdvojeno vrijeme i posvećenost oblikovanju namještaja, tiskanju knjiga, umjetničkom obrtu, tekstilnim predmetima i svemu drugome, bile su maksime cjelokupnog društva. Ne čudi, stoga, da se u cikličnosti civilizacijskog tijeka neka prethodna razdoblja ponovno oživljavaju, kao ni to da u današnjem trenutku s razlogom težimo onome što smo iz nekog razloga kolektivno zapamtili kao bolje.
„Samo je u Bogu mir,“ spjevao je psalmist postavivši cilj života u najvišu točku. I mi doista možemo, poput toga vapitelja ili poput Linde Milić Kršnjavi pobjeći barem na trenutak od ovoga svijeta i potražiti svoj mir u duhovnom ruhu neprolaznih tajni. Sakralnost je upravo jedno od tih čvrstih uporišta, nepromjenjiva točka s kojom možemo odabrati ostati spojeni dok se upuštamo u hod kroz život. Sve u opusu umjetnice Linde Milić Kršnjavi, od tema, preko metjea do medija, ukazuje na divljenje i želju za pripadanjem tom golemom korpusu velike tradicije kršćanske umjetnosti.
Čak šesnaest djela nalazi se na izložbi, a podijeljeni su u nekoliko segmenata te su većim dijelom vezani za blaženu Djevicu Mariju i Kristov život. Reljefi kristološkog ciklusa, „Krštenje na Jordanu“, „Bičevani Isus“, „Skidanje s križa“, „Put u Emaus“ i „Presveto Srce Isusovo“ pokazuju Lindinu minucioznost izvedbe u bronci i gipsu. Krist je središnja figura svake scene, dok su ostali likovi nenametljivo integrirani u krajolik. U samom središtu reljefa „Krštenje na Jordanu“, Krist skrušeno sklapa ruke i lagano naginje glavu, iznad koje stoji aureola, pripremajući se za čin krštenja, tj. vrhunac svog skrovitog zemaljskog života. Desno od njega stoji sv. Ivan Krstitelj koji rukom koja ga krsti „osvaja“ prostor reljefa. Prizor je dodatno naglašen golubicom, simbolom Duha Svetoga, koja silazi na Krista i svjetlošću obasjava reljef, koji je skladno zaokružen krajolikom s lijeve i desne strane i anđelima što nenametljivo izviru iz oblaka ponad njih. Krajolik je poslužio kao okvir i za reljefe „Put u Emaus“ i „Bijeg u Egipat“. Središnje likove Svete Obitelji na svom putu u Egipat i Kristova susreta s dvojicom svojih učenika okružuje nenametljivi pejzaž, kanonski postavljen u odnosu na središnje scene. Draperija središnjih likova i vertikalna drveća koja razbijaju monotoniju scene precizno su obrađena, dok se suptilnom obradom reljefa daje naznaka neba i brda u pozadini. Vječna inspiracija kroz povijest umjetnosti dramatična je scena Kristova skidanja s križa. Kanonsko rješenje za ovu scenu kiparica Milić Kršnjavi rješava dokidanjem pejzaža i „rastezanjem“ glavne scene na čitav reljef. Forma reljefa je uskovitlana, s blagom naznakom drva Križa (na kom’ je visio Spas svijeta) te bezbrojnim grafizmima na površini koji scenu dodatno dramatiziraju. Svaki lik na svoj način iznosi ekspresiju jada, tuge, boli i beznađa kojeg osjećaju nakon što je Krist dao svoj život kako bi otkupio naše grijehe.
Segment izložbe posvećen blaženoj Djevici Mariji sastoji se od reljefa „Majka Božja od Kamenitih vrata“, „Gospa koja razvezuje čvorove“, „Gospa od Anđela“, „Gospa od Porata“ i medaljona „Bezgrešno Srce Marijino“. Način obrade reljefa „Gospa od Anđela“ slavi središnji Marijin lik, melodiozno obrađen, kojeg okružuju anđeli, uzdižući je na Nebo. Ostali reljefi prikazuju Djevicu Mariju kako u naručju drži Krista („Majka Božja od Kamenitih vrata“, „Gospa od Porata“) ili kako razvezuje čvorove (simbol naših grijeha) koji guše naše duše i obaraju nas. Zagovornici Božje riječi i velikani hrvatske vjere, Marija Krucifiksa Kozulić i fra Ivan Bonifacije Pavletić zaslužili su svoje portrete, na kojima su prikazani skrušeno s molitvenicima u rukama, kako vjerno svjedoče svoju privrženost Crkvi i Presvetom Srcu Isusovu.
Osim reljefa, medaljona i vizura dubrovačke katedrale, kiparica Milić Kršnjavi izradila je i svečani kalež kao i „Relikvijar sv. Ivana Pavla II.“ Jednostavnost plohe središnjeg dijela relikvijara kiparica „razbija“ aplikacijom dragog kamenja, dajući time posebnu notu trima minuciozno obrađenim skulpturama, sv. Petra i sv. Pavla sa strane te Gospe Fatimske na vrhu. Zlatno-srebrni kalež također je urešen dragim kamenjem te svojim karakterističnim kiparskim minijaturama sa simbolima Župe sv. Marije Magdalene u Ivancu, scenom krštenja te prikazima Gospe i apostola.
Ovaj sadržajno bogati ciklus sakralne skulpture i liturgijskih predmeta besprijekorne izvedbe i numinozne posvećenosti, ne samo da ne bi mogao nastati bez duboke predanosti vjeri i iskrenog odnosa prema temi, već svjedoči koliko je takva predanost snažna i dugotrajna motivacija, nepresušan izvor za tisućljeća stare teme koje ni u kojem trenutku ne prestaju intrigirati ni inspirirati. Umjetnica Linda Milić Kršnjavi ovim se radovima potvrđuje kao nasljednica duge i plodne tradicije likovnih korifeja koji su u našu sakralnu umjetnost upisali neizbrisive tragove. Ispunjava nas radošću biti dijelom ove duhovne priče ispričane u srebru i bronci.

Vladimir Filipović

 

Linda Milić Kršnjavi rođena je 1974. godine u Rijeci. Maturirala je na Prvoj riječkoj hrvatskoj gimnaziji 1993. Diplomirala je kiparstvo 2000. godine na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu. Samostalna je umjetnica, od 2005. godine u Hrvatskoj zajednici samostalnih umjetnika. Izlagala je na devet samostalnih i više skupnih izložbi. Bavi se pretežno sakralnom tematikom te je do sada izradila više javnih radova za crkve i samostane od figura i portreta do reljefa, plaketa, kaleža i relikvijara.

 

Popis izloženih djela
1. Bijeg u Egipat, brončani reljef, cca 30×25 cm, Nagrada Udruge bl. Alojzije Stepinac za promicanje obiteljskih vrijednosti, 2014.
2. Majka Božja od Kamenitih vrata, dva reljefa cca 12×10 cm i 20×18, brončani reljef, 2015.
3. Gospa koja razvezuje čvorove, brončani reljef, 32×20 cm, 2014.
4. Fra Bonifacije Ivan Pavletić, brončani reljef, cca 30×20 cm
Zaklada Fra Bonifacije Ivan Pavletić, Sisačka biskupija, 2017.
5. Službenica Božja Marija Krucifiksa Kozulić, brončani reljef, cca 30×20 cm
Samostan Sestara Družbe Presvetog Srca Isusova, Rijeka, 2017.
6. Gospa od Anđela, brončani reljef, 40×30 cm, Franjevački samostan u Imotskom, dar braće franjevaca predvoditeljima misnog slavlja u trodnevici blagdana Gospe od Anđela, prigodom svečane proslave 300. godišnjice pobjede Imotskog kraja nad Turcima, 2017.
7. Krštenje na Jordanu, 100×80 cm, gipsani model za mramorni reljef koji je u izradi za Svetište Majke Božje Gorske, Gore kod Petrinje, 2016.
8. Put u Emaus, 70×80 cm, reljef u gipsu, 2014.
9. Bičevani Isus, reljef u gipsu, cca 50×50 cm, Sisak, Veliki Kaptol, 2017.
10. Skidanje s Križa, 160×90 cm, reljef u gipsu
11. Fotografije svečanog kaleža, srebro, pozlata i drago kamenje, dar nadbiskupa Đure Hranića župi Sv. Marije Magdalene u Ivancu, 2018.
12. Fotografije relikvijara sv. Ivana Pavla II., srebro, pozlata i drago kamenje, Moćnik riznice dubrovačke katedrale, 2014.
Bezgrešno Srce Marijino, srebrni medaljon, 3 cm, 2015.
Presveto Srce Isusovo, srebrni medaljon, 3 cm, 2015.
Gospa od Porata, srebro, 9×6 cm, Kanonička medalja za dubrovački Kaptol
Vizura dubrovačke katedrale, 9×6 cm, Kanonička medalja za dubrovački Kaptol (naličje)