“Istoričari krokodili” brane komunističku prošlost
Dan 23. kolovoza obilježava se kao spomendan – Europski dan sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih režima. Obilježavanjem ovoga dana Hrvatska se pridružila većini država članica EU-a u kojima se, na preporuku Europskog parlamenta, potiče na promišljanje osjetljivih i kompleksnih pitanja zajedničke povijesti i njezina očuvanja kako bi sljedeće generacije mogle iz nje učiti i graditi suživot na temeljima demokracije i uvažavanja temeljnih prava. No unatoč tome i danas smo svjedoci različitih manipulacija nekih skupina radi obrane komunističke totalitarne naravi propale yu-države
Zaneseni lakoćom postignutoga „znanstvenog rješenja“ o uspostavi zajedničkog jezika „zapadnobalkanskih plemena“ preko projekta „Jezici i nacionalizmi“, iz Udruženja KROKODIL novim projektom „Ko je prvi počeo – istoričari protiv revizionizma“ žele bivši jugoslavenski komunistički totalitarizam osloboditi njegove komunističke totalitarne naravi i time za tu propalu državu i sve države nastale njezinim raspadom proglasiti nevažećom onu treću komponentu, komunističku iz svih europskih i domaćih postojećih rezolucija. Tim činom želi se bivši komunistički sustav, njegovi nositelji i njihovi nasljednici zauvijek rehabilitirati i nastaviti vladati po modelu nasljednika Pola Pota iz Kambodže s istim sadržajem i neznatnom promjenom retorike.
Što to žele “istoričari krokodili”?
Ali neka nam o projektu preko svojega portala točan opis dadne sam KROKODIL iz zamućenih zapadnobalkanskih voda (na srpskom jeziku): „Nakon projekta ‘Jezici i nacionalizmi’, koji se bavio kompleksnim pitanjem realnosti postojanja četiri politička jezika u regionu, kao i nakon njegovog velikog finala – Deklaracije o zajedničkom jeziku, na kojoj je radilo 30 lingvista i drugih eksperata i koju je svojim potpisima podržalo oko deset hiljada ljudi iz čitavog regiona Zapadnog Balkana – Udruženje KROKODIL je od 2018. realizovalo projekat pod nazivom ‘Ko je prvi počeo? – Istoričari protiv revizionizma’. U toku ovog dvoipogodišnjeg projekta organizovane su dve velike konferencije u Beogradu i Novom Sadu, dvonedeljni rezidencijalni boravci za istoričare iz regiona, seminari za nastavnike i profesore istorije u Subotici, Novom Pazaru, Leskovcu i Beogradu kao i tri letnje škole namenjene studentima iz regiona.
Projekat ‘Ko je prvi počeo – Istoričari protiv revizionizma’ okupio je neke od najistaknutijih regionalnih istoričara s namerom da se aktivno bore protiv revizionističkih tendencija u regionalnim istoriografijama, a za jednu moguću zajedničku multiperspektivnu istoriografiju.
Glavni cilj ovog projekta je stvaranje prostora za istorijski i inter-kulturalni dijalog kroz kreiranje mreže istoričara, pisaca, novinara, studenata i šire publike koja će doprineti rešavanju konflikta, uzajamno poštovanim istorijskim narativima, i inkluzivnijoj kulturi sećanja. Cilj je da projektne aktivnosti rezultiraju stvaranjem održive platforme koja će omogućiti prihvatljive interpretacije događaja iz bliže i dalje prošlosti korišćenjem metoda multiperspektivnog istorijskog narativa.
Projekat ‘Ko je prvi počeo – Istoričari protiv revizionizma’ finansiran je od strane Delegacije Evropske Unije u Srbiji. Implementiran je u bliskoj saradnji s organizacijom forumZFD Srbija. Projekat su podržali Ministarstvo kulture i informisanja Republike Srbije kao i Kancelarija za saradnju sa civilnim društvom Vlade Republike Srbije.
Ovaj program proizveden je uz finansijsku podršku Evropske unije. Njegov sadržaj isključivo je odgovornost Udruženja KROKODIL i ne odražava nužno stavove Evropske unije.“
Navodi se: „Tekst Deklaracije „Odbranimo istoriju“ na svim varijantama zajedničkog jezika kao i na makedonskom, slovenačkom i engleskom jeziku može se pogledati na: https://drive.google.com/drive/folders/1-DQ8edN-TS3W5_hhJTWYSkhrP515F_Xh
Nova deklaracija nastala je po istom principu kao i ona jezična i rezultat je projekta „Ko je prvi počeo? – istoričari protiv revizionizma“ (https://kojeprvipoceo.rs/).“
Da bi pojačali važnost te Deklaracije, uz povjesničare potpisale su ju, kako oni navode, i neke utjecajne osobe iz akademskog, političkog i kulturnog života, kao npr. Florijan Biber, Aleksandar Hemon, Dubravka Ugrešić, Ida Prester, Lana Bastašić, Hrvoje Klasić, Igor Štiks, Svetlana Slapšak, Andrej Nikolaidis, Ivan Čolović, Filip David, Ivo Goldstein i dr.
Jugonostalgičari za tzv. zapadni Balkan
Sadržaj i ciljevi iz Deklaracije dio su projekta Republike Srbije i njihovih sponzora iz svijeta u cilju formiranja tzv. zapadnog Balkana prema stoljeće i pol starim projektima „Velike Srbije“, a na štetu svih susjednih naroda. Cilj toga i sličnih projekata, od propasti komunističke Jugoslavije pa do danas, jest izjednačavanje krivnje žrtve i agresora u prošlim ratovima s početka devedesetih godina. Cilj je klasificiranje tih ratova građanskima, a proglašavanje svih sudionika žrtvama. Da bi se to postiglo, potrebno je prebrisati sve istine o osamostaljenju i uspostavi novostvorenih država i napisati neku novu „povijest“ o prošloj državi i okrenuti se „svjetlijoj budućnosti“ u novodolazećem tzv. zapadnom Balkanu. Sve se to radi prema stoljećima primjenjivanim imperijalnim politikama i načinima upravljanja malim narodima s mnogo neriješenih pitanja na način da ih se utjera u isti tor, a onda međusobno sukobljava metodom mrkve i batine, s tim da „upravljači“ uvijek imaju „u regionu“ jednoga kojemu je dodijeljen deblji kraj batine. Žrtve se mogu jedino zaštititi obranom istine o sebi i čuvanju vlastitog dostojanstva i nikada ne dopustiti da ih se natjera da se isprljaju u zajedničkom brlogu pa onda na kraju ispada da su svi jednako nečisti i odgovorni.
Tko su najvažniji financijski podupiratelji?
Na kraju je potrebno donijeti informaciju o dvije najvažnije zaklade koje financiraju takve projekte, uz sve ostale financijske podupiratelje: Allianz Kulturstiftung je neprofitna kulturna zaklada za Europu. Cilj Zaklade je jačanje kohezije u Europi pomoću umjetnosti i kulture. Sjedište je u Berlinu. Zaklada je posvećena translokalnim projektima umjetnosti i kulture u Europi i mediteranskoj regiji. Promiče otvoreno društvo uz usvajanje decentraliziranog pristupa Europi i pokretanje digitalizacije za opće dobro. Drugi je financijer Aktivistička organizacija za mir i ljudska prava – forumZFD.
Ante Beljo, predsjednik Hrvatskoga žrtvoslovnog društva