Gospodarski pad će biti manji, pokrenimo oporavak
Bruto društveni proizvod Europske unije ima pad 11,9% u drugom kvartalu, a u prvom 3,2%, a mi se i dalje zadužujemo. Pokrenimo industriju, poljoprivredu i očekujmo dobru sljedeću turističku sezonu. U prvom polugodištu prihodi naše države su manji za 4,8 mlrd kuna.
Promjene u svijetu su velike i teško je predvidjeti što će se događati, ali je najvažnije da dovedemo u red vlastitu kuću, pokrenemo napredak i povežemo se s onima koji nam žele najbolje. Ljeto je pri kraju i čeka nas dosta teška jesen, ali ne toliko ekonomski dramatična. U turizmu smo u srpnju ostvarili oko 60% lanjskog rezultata, a u kolovozu oko 70% lanjskog prometa i puno bolje od očekivanog. Ljeto je vrijeme opuštanja u krugu obitelji i s prijateljima, te se nadam da nam je odmor donio mir i da smo uživali u ljepoti prirode i zajedništvu s drugim ljudima. Čekaju nas redovite obveze i posao. Gospodarstvo nam teško ide naprijed, a najznačajniji partneri – Nijemci i Talijani su u krizi, pa je teško očekivati da ćemo i mi proći bolje. Ovu su recesiju njemački statističari proglasili recesijom stoljeća, a o njemačkom i talijanskom oporavku ovisi hrvatski izvoz. Njemačka je snizila PDV s 19 na 16%, a na hranu i turističke usluge na 5%, što je povećalo potrošnju. BDP u cijeloj EU u drugom kvartalu je pao za 11,9%, a u prvom 3,2%. Najveći pad je imalo španjolsko gospodarstvo koje je u drugom kvartalu palo 18,5%. Industrijska proizvodnja u Hrvatskoj je u stalnom padu od studenoga prošle godine i polako raste, a turizam nas je svih ovih godina spašavao. Ministar financija planirao je ove godine suficit od 1,5 mlrd kuna, a zbog troškova pandemije ide se u planirani deficit od 25 mlrd kuna. Pali su nam proračunski prihodi, a porasli su rashodi za zdravstvo i potporu gospodarstvu. Ide se na zajmove s Međunarodnom bankom za obnovu i razvoj Svjetske banke i Razvojnom bankom Vijeća Europe za 4,9 mlrd kuna. Javni dug nam se povećava i iznosit će 86,7% BDP-a, a koji je krajem prošle godine iznosio 293 mlrd kuna. Ovogodišnji pad turizma dovodi cijelu zemlju u velike probleme, a mnogi se varaju da je turizam jednostavan za rad. Ove smo godine planirali zaraditi od turizma 13 mlrd eura, a ako bude 6 do 8 mlrd bit ćemo sretni. Novca u Europi ima, nešto ćemo povući, ali nismo spremni za ulaganja u investicije, a trebamo dati i Europi nekoliko mlrd eura. Nama sada treba 25 mlrd eura za ubrzani razvoj i da se pokrenemo, jer Slovenija ide prema vrhu EU, a mi imamo strah od ulaganja. Pokrenimo entuzijazam naroda, ispravimo propuste, nađimo učinkoviti model ekonomije i okrenimo se industriji i poljoprivredi. Kod nas jedan zaposleni proizvede 25 tisuća eura godišnje, a prosjek Europe je oko 70 tisuća eura po zaposlenom. Imamo uspješne radnike u Europi, a ovdje smo slabi i neučinkoviti. Moramo biti učinkovitiji, povećavati konkurentnost i provesti velike reforme. Ne živi se samo od turizma, gradovi i sela će nam opustjeti i ispravimo dosadašnje ekonomske politike.
Pred nama je zadaća da gospodarski razvijemo Hrvatsku i
“podignemo životni standard naših sugrađana”, izjavio je
premijer Plenković. U tome će nam pomoći i paket “EU
za sljedeće generacije” i okvir za razdoblje od 2021. do
2027., koji je plan oporavka za cijelu Europu, a nama
osigurava 22 mlrd eura. Da bi mogli koristiti ta sredstva
Vlada će izraditi Nacionalni plan oporavka, gdje će definirati
reformske potrebe i projekte koji bi se financirali.
Naš strah od ulaganja
Mi se nadamo oporavku u idućoj godini i trebat će nam nekoliko godina za oporavak uz pomoć novca iz europskih izvora, a i iz domaće štednje. U hrvatskim bankama, štednja je preko 200 mlrd kuna, izvan banaka stotinjak mlrd, pa te novce treba staviti u funkciju investicija građana i poduzeća za nova radna mjesta. Turizam je preosjetljiv i to se pokazalo i ove, za nas, teške godine. Mi se nalazimo među 20-ak svjetskih država u kojima turizam ima najveći utjecaj na ukupni život i gospodarstvo. Očekuje nas i sljedeća turistička sezona s manje prihoda u proračunu od turizma, veliki problemi u državi, a ni jedna turistička zemlja koja je bez industrije i poljoprivrede nije bogata. Pred nama je zadaća da gospodarski razvijemo Hrvatsku i “podignemo životni standard naših sugrađana”, izjavio je premijer Plenković. U tome će nam pomoći i paket “EU za sljedeće generacije” i okvir za razdoblje od 2021. do 2027., koji je plan oporavka za cijelu Europu, a nama osigurava 22 mlrd eura. Da bi mogli koristiti ta sredstva Vlada će izraditi Nacionalni plan oporavka, gdje će definirati reformske potrebe i projekte koji bi se financirali. To će biti snažna motivacija i poticaj za još jače reformske iskorake. Vlada je najavila porezne olakšice od 1. siječnja 2021. sa smanjenjem poreza na dohodak s 24 na 20% i s 36% na 30% i smanjenje poreza na dobit malim poduzetnicima, te kreće u značajne izmjene radnog zakonodavstva.
Tjedni pregled
U državnoj blagajni za prvih pola godine prihodi su manji za 4,8 mlrd kuna, a minus u proračunu je 17 mlrd kuna. Ukupni prihodi državnog proračuna od siječnja do lipnja bili su 60,35 mlrd kuna, a rashodi 77,1 mlrd kuna. Prihodi od poreza su bili 32,04 mlrd kuna, a prihodi od PDV-a iznosili su 20,55 mlrd kuna. Dolar je oslabio prema euru i jenu na međunarodnim tržištima, a blagi rast tečaja eura i kune uz okvir trgovanja 7,50-7,55.