NOVA KRALJEVICA

Kraljevica se spominje 1443. kao Portum Re, a 1525. kao ribarsko naselje Bernardina Frankopana. Ženidbenim vezama ujediniše se Frankopani i Zrinski. Podjelom između Petra i Nikole Zrinskog, Petar steknu Primorje s Kraljevicom 1649. Dvorac dovršen već 1651., opisan je kao „veličanstveno i skupo djelo” podignuto iz temelja. Uređen raskošno, s kipovima, vratima i mramornim podovima, s tipičanim tlorisom renesansne palače, 4 krila s trijemom oko pravokutnog dvorišta 44m x 36m (5 x 3 arkade). Uglove krijepe kružne kule. Prostorije u nizu su povezane enfiladom. Prizemne s bačvastim i križnim svodovima, te stubovima, a nad arkadama križni svodovi. Raskošne prostorije, s portalima, kaminima, mramornim popločenjem, skulpturama inamještajem, prikladno palači, a ne utvrdi. Plohe zidina perforirane nizovima prozora, na katu većim, a niže isprva kvadratnim malim. Najveća je prostorija, zvana „palača” na katu zapadnog krila, sa šest prozora, nekoć s kaminom i kapelom. Glavni salon s pozlaćenim kožnim tapetama i mramornim kaminima, podom iz mramornog mozaika. Vratni okviriiz bijelog i crnog mramora. Imala je muzej već u XVII. stoljeću, među prvima u Hrvatskoj. Kuhinje, prostorija za boravak vojske, oružana, drvarnica, predvorje, komore i drugo. Veliki nadsvođeni podrum sa stubovima, služio je kao konoba i hranohrana, a moguće u kuli i kao tamnica. U špilju 3,86 m x 5,36 m, h=1,95 m se moglo iz podruma. Redovno nalazimo sivobijelu šahovnicu, položena diagonalno. Sačuvano je samo popločenje I. kata JZ kule, sa šahovnicom, od pločica oblika romba. Na katu je bio reprezentativni stambeni prostor, sportalima i kaminom od poliranog crnog mramora. Pet portala još stoji, skamenim profilacijama. Kamin nose parovi jonskih stupova i pilastara koji podupiru grede, jastučasto istaknuti friz i vijenac s gutama, te nadgrađe s dvjema bočno uzdignutim volutama, s postoljem posred. Kamin i portali vrsna su kiparska djela XVII. stoljeća, jedinstvena u Hrvatskoj. Dvorac je imao četiri stola od crnog mramora, željezne krevete, stolice iz orahovine, kožne stolice, vrata iz orahovine i borovine, prozore s kristalnim staklom, mramorne skulpture rimskih careva, pjesnika i Etiopljana, neke u nišama. Moguće je ovdje skovana Zrinsko-frankopanska urota. Po smaknuću Petra Zrinskog i Frana Krste Frankopana 1671. njihova je imovina oduzeta i dodijeljena Dvorskoj komori. Carski vojnici opljačkaše imanja prije popisivanja stanja. Komora prenamijeni dvorac u vojni. Početkom XVIII st. sagrađeni su baterija i topnički položaj uza zapadni i južni zid dvorca, a kasnije još jedna baterija za 17 topova. Po posjetu kralja i cara Karla VI. godine 1728. odlučeno je graditi ratnu luku i brodogradilište u Kraljevici. U izgradnji luke sudjelova 500 ljudi, na čelu s danskim viceadmiralom Teichmannom i nadinženjerom puk. Johannom Weissom. Dvorci u Kraljevici trebali su biti preuređeni za stanovanje vojne posade. Zbog prazne blagajne, uslijed ratova za poljsko naslijeđe radove obustaviše 1734., i nastaviše tek 1761., pod vodstvom ing.Maximiliana Fremauta, koji piše o zapuštenosti dvorca i mogućnosti smještaja 120 vojnika u njemu. Krajem XVIII. i početkom XIX. stoljeća dvorac zakupljujju trgovaci, sa skladištem za žito. Početkom XIX. stoljeća izbi epidemija škrljevske bolesti, pa je dvorac prenamijenjen u bolnicu, što osta do 1859. Detaljno to bilježi putopisac, austrijski nadvojvoda Ludwig Salvator. Nacrti pokazuju niz manjih prostorija, nastalih u doba bolnice, naspram nacrta iz XVIII. stoljeća. Velika obnova poče 1883., akvizicijom mletačke isusovačke provincije za potrebe sjemeništa. Isusovci dogradiše drugi kat, s nizom malih prostorija povezanih hodnikom duž dvorišne fasade. Nadograđene uglovne kule dobiše zupčasta kruništa. Izgrađeno je novo veliko stubište, posred južnoga krila. Objedinjene su sitne prostorije. Uređen je vrt, s terasama prema moru. Godine 1913. dvorac je preuređen za učiteljsku školu.
Krčki knezovi Frankopani bijahu jedna od vodećih hrvatskih velikaških obitelji, počam od Dujma 1118. do Frana Krste 1671. godine, pokretači svekolikog razvoja Hrvatske, istaknuti bitkama, poduzetništvom, obrazovanjem, diplomacijom, gradnjom. Za sobom ostavi niz kaštela i dvoraca, ponajviše na području današnje Primorsko-goranske županije, koja pokrenu projekt Putovima Frankopana, u tri etape. Od 2005. do 2008. ulagano je u obnovu deset frankopanskih kaštela u Vinodolskoj dolini.Od 2013. do 2016., druga je etapa provođena u okviru projekta EU HERA iz IPA programa Jadranske zagranične suradnje. Tada se zahvat širi i na Rijeku, Krk i Gorski kotar, na 20 građevina, s ciljem uspostave kulturno-turističke rute. Treća etapa započe 2015, prijavom projekta rute na natječaj Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU. Za obnovu objekata, njihovo uređivanje, promociju i stvaranje novih turističkih proizvoda koji će kroz cijelu godinu oživjeti otok Krk, vinodolsko zaleđe i Gorski kotar odobreno je 47,3 milijuna kn bespovratnih sredstva iz strukturnih fondova Europske unije, a ukupna vrijednost projekta 61 milijun kn. Putovima Frankopana upotpunjuje projekt Rijeka – Europska prijestolnica kulture 2020., i obuhvaća sedamnaest kaštela, utvrđenih gradova i dvoraca (kašteli Gradec, Krk, Grobnik, Trsat, Drivenik, Grižane i Bakar, kula u Bribiru, kaštel s kulom Kvadrac Novi Vinodolski, kaštel Zrinskih u Brodu na Kupi, Stari grad Zrinskih u Kraljevici, Stari grad Ledenice, Stari grad Hreljin, dvorci Nova Kraljevica, Severin i Stara Sušica te dvorac Zrinskih u Čabru) te tri sakralna sklopa (Franjevački samostan s crkvom Navještenja Marijina na Košljunu, Pavlinski samostan u Crikvenici i manastir Gomirje). Projekt će objediniti prirodnu, kulturnu, gastronomsku i turističku ponudu, ukazati na povezanost naše povijesti s europskim krugom i potaknuti razvoj primorskog zaleđa i Gorskog kotara.
Posjetiteljski centar je u zapadnoj kuli i dvorani do nje. U kuli se priređuje scenski program, a u dvorani interaktivna izložba. Dvorana je nadsvedena svodovima koje nose izvorni kameni stubovi. Uređenje je nametljivo, s izborom preagresivnih oblika, koji nimalo ne pašu dvorani, sve u žudnji za suvremenošću. Kod ovakvih zahvata potrebna je ostavljanje izvornoga u prvom planu. Čelični lim u “plesnom ritmu” promašeni je materijal i oblik, prikladniji za diskoteku, nego li za jedno povijesno zdanje, prema kojem nema poštovanja. Prekrasnom crnom mramornom stilskom okviru kamina Katarine Frankopan prave društvo u kuli heksagonalni hokli, naravno svijetli, ultramodernim lusterom. Arhitektonska intervencija u prostor unosi nepotrebni nespokoj, elektrizira prostor, s poviješću, i bez potrebe za uznemiravanjem ove vrste. Posjetiteljski centar Kraljevica financiran je sredstvima Europske unije (IPA program jadranske prekogranične suradnje 2007–2013) i PGŽ, u okviru projekta “HERA – upravljanje održivim turizmom zasnovanim na zajedničkom kulturnom nasljeđu Jadrana”.

Ati SALVARO