HRVATSKA KNJIŽEVNOST U SVIJETU
Mile Pešorda na španjolskom
![]()
U Čileu objavljena dvojezična brošura s pjesmama hrvatskoga pjesnika u prijevodu Željke Lovrenčić
Četiri nakladničke kuće – Cuadernos de Casa Bermeja i MAGO Editores (Čile), Ediciones Hespérides (Argentina) i Academia Hispanoamericana de Buenas Letras (Španjolska) promoviraju hispansku i svjetsku književnost objavljujući lijepe i praktične brošure s desetak pjesama i životopisom pojedinih pjesnika. Na taj način žele potaknuti nakladnike na tiskanje njihovih djela, a čitatelje informirati o njihovom životu i stvaralaštvu. Do sada je objavljeno tridesetak brošura na španjolskom, engleskom, talijanskom, danskom, portugalskom, francuskom, rumunjskom, hrvatskom i drugim jezicima.
Jedan od urednika vrlo popularne biblioteke je i čileanski pjesnik hrvatskih korijena Andrés Morales Milohnic koji je omogućio da među zastupljenim autorima bude i hrvatski književnik Mile Pešorda. Vijest o objavljivanju dvojezične brošure na hrvatskom i španjolskom jeziku objavljena je na njegovoj web stranici 7. kolovoza. Pjesme je na španjolski prevela hispanistica Željka Lovrenčić.
Na naslovnici brošure nalazi se Boticellijeva slika Proljeće, a na poleđini autorov životopis i fotografija.
Osim kao promicateljica, Željka Lovrenčić još se jednom dokazuje kao uspješna promotorica suvremene hrvatske poezije – nedavno je zahvaljujući njoj u Salamanki objavljena knjiga „Afrika“ Tomislava Marijana Bilosnića, a u pripremi su i dvije panorame: jedna u Brazilu u suradnji s Milanom Puhom, a druga u Sjedinjenim Američkim Državama u suradnji s američkim pjesnikom meksičkih korijena Ricardom Moránom.
(hs)
Drago Čondrić – pjesnik dijaloga neba i zemlje
![]()
U Podstrani su na Dan pobjede, domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja, 5. kolovoza, održani 24. pjesnički susreti Dobrojutro more. Ovogodišnji je laureat Drago Čondrić koji je objavio deset zbirka duhovnog pjesništva, za koje je dobio najvažnije hrvatske književne nagrade. Donosimo obrazloženje dr. sc. Miljenka Buljca
Drago Čondrić (1944., Klašnice, BiH), umirovljen je i živi u Splitu. Pjesnik je Dijaloga neba i zemlje, najplodniji hrvatski književnik u posljednjem desetljeću, onaj koji je ispremiješao lice i naličje suvremenoga hrvatskog pjesništva kao netko posve drukčiji, nov i neponovljiv, k tome popunio je prazninu nastalu u razredu lirsko-epskoga pjesništva. Od deset njegovih knjiga precizno smo genološkim mjerilima izdvojili sedam koherentnih poetskih zbirka, dvije knjige poema te epilij (Posljednji prorok). Pjesnik već najavljuje nove naslove. Nakon Evanđelja po čovjeku već je Fragmentima rane jeseni 2011. uspješnije iskušavao književnu recepciju i stekao uvjerenje kako je vrijedno ono što radi i čega se dohvatio. Riječ je o univerzalnoj poeziji kojoj je ključna svrha odgonetati smisao postojanja. Mistikom duha pjesnik uvodi recipijenta u prostor transcendencije, transe, iza spuštenijeh trepavica, Kranjčevićevim riječima. Trag je to Čondrićevih svakodnevnih iščitavanja Biblije, osobito Psalama, Knjige mudrosti, Mudrih izreka, Pjesme nad pjesmama, Izaije, Danijela, Jeremije. Fasciniran Biblijom još kao dječak, Čondrić je formirao kršćanski svjetonazor, a učvrstio ga je školovanjem u glasovitoj Franjevačkoj gimnaziji u Visokom. U lirsko-epskom govornom i razgovornom tipu poezije, prevladavaju dijaloške i monološke sekvence, kakve su najvećim dijelom u hrvatskome pjesništvu razvijali Mažuranić, Šenoa, Kranjčević, a dijelom Preradović i Nazor. Čondrić se umetnuo u neispunjeni prostor blizak Kranjčeviću, a u širim razmjerima Ezri Poundu i Thomasu Stearnsu Eliotu. Poezija Drage Čondrića izvorna je, obogaćena zrelim poetskim govorom, ali i oplemenjena intertekstualnim unosima, brojnim citatima/umetcima iz pjesama i poema E. Pounda, T. S. Eliota, R. M. Rilkea, F. Pessoa, P. Claudela, J. R. Jimeneza, W. Whitmana, F. Hölderlina, A. Machada, G. Apollinairea i drugih.
Golgota, Golgota!, prvonagrađena je poema 2012. na natječaju Društva hrvatskih književnika i Zaklade pasionske baštine. Sedam velikih biblijskih poema (2015) donijele su Čondriću sve prestižne nagrade: godišnju nagradu A. B. Šimića DHK HB, prvu nagradu Zaklade Terra tolis fra Martina Nedića 2015., te godišnju nagradu Tina Ujevića 2016. za najbolju objavljenu pjesničku zbirku u Hrvatskoj.
Nagrade, uspjesi i iznimna recepcija bile su poticajne novim darovima – zbirkama Cijeđenje zrela voća i Između Scile i Haribde te epiliju Posljednji prorok. U traganju za logosom, oprječno Rilkeu, čiji se krugovi šire, pjesnik hodi sve užim krugovima prema središtu, da bi stigao do Istine o sebi i svijetu, i ostao u čvrstu zagrljaju s božanskom Istinom. Ključna novost jest potiskivanje lirskoga subjekta sve do njegove potpune dezintegracije i pojave fikcijskoga sugovornika.
Intrigantne su i naslovom provokativne zbirke naslovljene Van Gogh slika čemprese i Lahor pred Ilijinom špiljom s novìnama u strukturi stihova, u izričajima i u referencijalnom sloju. Dok poznati slikar kistom resi čemprese i u krajoliku stvara ugođaje, pjesnik Čondrić govori iz čvrste uporišne točke o bolnoj zbilji čovjeka našega doba, o ljudskom univerzumu, punoći iskupljenja i otplovljavanju. Potreba da bude raznolik i svakog puta drukčiji nagnale su ga pisati raznolike strofe i pjesničke oblike: distihe, tercete, katrene, strofe od pet, šest, sedam, osam ili puno više stihova. Njihova je struktura u skladu s motivsko-tematskim odabirima, poetskim i retoričkim strategijama, izričajnim i ritmičkim svojstvima, također i proširenjima poetske podloge.
Dominantna pjesnička figura Drage Čondrića je metonimija, redovito živa, oglagoljena, izvedena od metafore, bez unutarnjih stega, svojstvima bliska epskom govoru, sintaktična i retorična, figura izraza a ne riječi. Poetika i retorika Čondrićeve poezije učvršćena je dinamičnim, ritmičkim govorom i njegovom afektivnom unutarnjom snagom. Stihovi su silabično-tonski, melodijsko-silabični, uključivši nove ritmičke odrednice silabične versifikacije zasnovane na raznolikim poetskim oblicima. Riječ je o refleksivnom pjesništvu snažne referencijalnosti i nove ritmotvornosti kojom se u znatnoj mjeri izmijenio pjesnikov status u posredovanju govorne poruke i na taj način promijenio ne samo poetski govor nego i njegovu učinkovitost.
Deset pjesničkih knjiga vrlo visoke kvalitete uvrštavaju Dragu Čondrića u niz najuspješnijih i donose mu časno mjesto među suvremenicima.
