Hrvatskim kazalištima i kazališnim djelatnicima
Svakako je ugodan i optimističan primjer duhovite predstave Kazališta Moruzgva i monodrame „Vla-Vla-Vlajland cabaret“ u kojoj lik narodne feministkinje i heroine čistačice Vlajne glumi izvrsna Ecija Ojdanić. Čistačica Vlajna otisnula se u Njemačku, gdje se suočila s brojnim kulturološkim nesporazumima. Dotiče se i aktualne epidemije koronavirusa. Redatelj je Ivan Leo Lemo, cijeli cabaret prati glazba koju je skladao Zvonimir Dusper, a dramski je prošaran satiričnim pjesmicama – gangama. Predstava će se u Kazalištu Vidra moći vidjeti 29. listopada i 28. studenog 2020. Kažu da smo u kazalištu još sigurni, ne mora biti puno gledatelja, no važno je doživjeti kazalište. I smijati se ispod maske! Hoće li i druga kazališta biti aktivnija i održavati nas na životu svojim predstavama?
Hrvatskim muzejima i galerijama, kinima
U Rijeci će se u koprodukciji tvrtke Rijeka 2020 i MMSU Rijeka od 24. listopada moći razgledati izložba o animiranom serijalu Profesor Balthazar, dosad najveća, a sada u sklopu programskog pravca Dječja kuća, projekta Rijeka 2020 – Europska prijestolnica kulture. Izložba „51000 Balthazargrad“ nastala je baš u Rijeci jer je likovnom umjetniku Zlatku Boureku poslužila kao inspiracija za scenografiju, odnosno Balthazargrad u kojemu dobri profesor smišlja svoje izume. Profesorov izumiteljski stroj izradila je mlada multimedijalna umjetnica Lina Kovačević.
Balthazar, sjajan animirani film glasovite Zagrebačke škole i danas pobuđuje zanimanje i radost, svim naraštajima i vjerujemo, svim narodima… pretpostavljamo da se svi naraštaji i danas, u digitalno doba, mogu suživjeti s likom profesora izumitelja, posebno uz sjajnu glazbu…
Hoćemo li tu ili slične izložbe moći vidjeti i u drugim hrvatskim gradovima?
DORH-u, SOA-i, Ministarstvu pravosuđa RH, Ministarstvu poljoprivrede RH, MUP-u, Poreznoj upravi
Zašto nitko ne reagira i ne odgovara na pitanja bivšeg saborskog zastupnika Damira Kajina o tome što se događa u Istri? Jer ako netko tvrdi da je Istra 70-ih godina imala 170.000 ha poljoprivrednog zemljišta, a sada ima ispod 30.000 ha postavljamo pitanje: gdje je nestalo to zemljište?
Ministarstvu pravosuđa RH, Ministarstvu vanjskih poslova
Hoćemo li i koliko smo u mogućnosti koristiti izjavu odvjetnika iz SAD-a Luke Mišetića, koji je branio Hrvate na Haaškom sudu, a to je da bošnjački političari pogrješno tumače presudu Haaškog suda u slučaju Prlić i ostali kojom se Hrvate u BiH, instituciju Herceg-Bosne i predstavnike politički karakterizira dijelom udruženog zločinačkog pothvata a Hrvatsku agresorom na tu državu.
Tko može upozoriti na to i ustvrditi kako taj Sud nije zaključio da je uspostava Herceg-Bosne UZP niti je utvrdio da je Hrvatska počinila agresiju na BiH?
Bilo je tvrdnji na Haaškom sudu kako je UZP u BiH postojao samo od siječnja do lipnja 1993. u Herceg-Bosni te zaključuje: „Stoga, Sud nije zaključio da je stvaranje Herceg-Bosne zločinački pothvat jer je Herceg-Bosna osnovana prije no što je UZP navodno nastao 1993. MKSJ nije kriminalizirao uspostavu trećeg, hrvatskog identiteta u BiH; niti je mogao. On nije bio mjerodavan donositi takve odluke.“
Odvjetnik Mišetić odbacuje tvrdnje da je presudom Haaškog suda u slučaju hercegbosanske šestorke izrečena presuda Hrvatima u BiH. Koliko se možemo, diplomatskim i pravnim sredstvima izboriti protiv nametanja političkih predstavnika Hrvatima u BiH, jer je takvo stanje nepravedno i neodrživo?
Koliko Republika Hrvatska u suradnji s Hrvatima u Bosni i Hercegovini može učiniti da se to promijeni i zaštiti demokratska prava Hrvata?