Korona nas vodi prema diktaturi

 

Strahote i zagonetke naših dana mogli bismo dugo nabrajati. Koronakriza zahvatila je Europu i cijeli svijet. Brojna su pitanja bez odgovora. Javnost zabrinjavaju i novi sukobi i ratovi. A svijet ovih dana posebno gleda na Ameriku

 

 

 

Nema dana bez loših vijesti iz svih krajeva svijeta. Turska napada Armeniju, Madžari i Poljaci šire vlastita stajališta u Europskoj uniji, partijski čelnik Kine Xi Jinping napada Njemačku da nije iskrena, sukobi u Bjelorusiji, ruski režim navodno truje protivnike Vladimira Putina, njemačka vlada poduzima mjere protiv širenja nacizma, američki predsjednik Donald Trump želi pobijediti sve protivnike na izborima 3. studenoga 2020., nakon ozdravljena od koronavirusa opet se uključio u izbornu borbu; antisemitizam je tužna svagdašnjica života na Zapadu, širenjem koronavirusa ljudi gube posao a neki se obogaćuju, stručnjaci, političari i novinari narode svijeta zastrašuju svojim svagdašnjim drukčijim gledištima o koronavirusu, napetost zbog koronavirusa u većini država svijeta raste, a u Europi posebno u Španjolskoj, Italiji, Francuskoj, Českoj, Danskoj, Luksemburgu u Nizozemskoj, a djelomice i u Hrvatskoj. Strahote i zagonetke naših dana mogli bismo dalje nabrajati. Svijet ovih dana posebno gleda na Ameriku.

Američki izbori
Ne zna se kako će završiti izbori 3. studenoga. Donald Trump nije se pokolebao nakon zaraze kronavirusom. Istupio je na pozornicama gestama jednog zdravog čovjeka. Njegovi pristaše pljeskali su i vidjeli da se njihov predsjednik ponaša kao da prije nekoliko dana nije ležao u vojnoj bolnici u Washingtonu. Prvo je otputovao u Floridu, gdje je svoje pristaše oduševio i ovim riječima: “U ovoj ću skupini mojih pristaša svakoga od vas poljubiti. Ja ću poljubiti mladež i lijepe žene. Ja ću svima vama dati debeo i mastan poljubac.” Smatra se da je Florida savezna država u kojoj će se odlučiti ishod izbora 3. studenoga. Neki komentatori u Njemačkoj izjavili su da se Trump i dalje čudno ponaša.
Mnogim ljudima nije jasno zašto Trumpa i Americi biraju unatoč činjenici što često ne govori istinu. Njemački filozof profesor Peter Sloterdijk odgovorio je na to pitanje u jednim njemačkim novinama, da ga biraju zbog toga što oni misle da je Trump “jedan od nas”. Ima analitičara koji smatraju da Trump na kugli zemaljskoj sudjeluje u obnavljanju fašizma i da svojim djelovanjem ruši demokraciju. Kritičari smatraju da Trump mora biti pobijeđen na izborima. Novi početak u Sjedinjenim Američkim Državama bio bi moguć samo onda ako on izgubi na izborima – govore kritičari. Tjednik “Die Zeit” (8. listopada 2020.) veliku ulogu na izborima pridaje američkim ženama. Njega treba srušiti, jer manipulira poviješću – smatraju Trumpovi protivnici. Koliko je to istina, nije moguće potvrditi. Svakako smijemo pretpostaviti da u slučaju njegove propasti na izborima u Americi ne će biti bolje, jer je američka javnost uzbuđena. Hrvatsko-njemačka spisateljica i novinarka Jagoda Marinić objavila je u dnevniku “Taz” komentar o Trumpu i njegovom protivniku Bidenu. Ona smatra da je njihov duel na televiziji bio početak kraja patrijarhata. Vrijeme je za zapadne demokracije da se više ne biraju takvi ljudi kao sto su Trump i Biden. Oni svojim riječima predstavljaju geste i objašnjenja na način koji ne može spasiti budućnost. Problem nije samo Trump. Liječnik i teolog, autor brojnih knjiga i članaka, Manfred Lütz, smatra da Donald Trump nije narcis i da je tim opasniji. Ako bi Trump bio duševni bolesnik, onda bi mu se moglo pomoći. Budući da to nije, nema izgleda da bi se on kao političar mogao poboljšati. Ljude kao što je Trump valja prosuđivati kao političare, ako ih želimo pobijediti. Veliki zločinci povijesti čovječanstva nisu bili duševni bolesnici, nego u prvom redu zli ljudi. Tko mnogo godina vodi rat, taj mora psihički biti stabilan – smatra Manfred Lütz.

Njemačka se suočava s brojnim problemima. No, problemi postoje
i u svim europskim državama. Uzmimo samo primjer Balkana.
Što se događa na drugoj strani Drine? Kakve nam probleme oni
javno poručuju? Nemoguće je slušati njihove stavove na televiziji
ili ih čitati u nekim njihovim novinama. Sve što se danas događa oko Hrvatske
i u cijelom svijetu ne umiruje bijes koji se širi cijelim svijetom

Prilike u Njemačkoj
A što se događa u Njemačkoj i u cijeloj Europi? To je više-manje poznato. Ljudi su zastrašeni. Većina njih spremna je držati se propisa: nositi maske na licu, prati ruke, stajati na razmaku od drugih ljudi, i tako dalje. Međutim, ljudi s maskama na licu nisu zadovoljni. Liječnici i političari imaju različita mišljenja o tome kako spriječiti nove valove koronavirusa. To ljude uznemiruje. Neki savezni, pokrajinski i općinski propisi često su neshvatljivi. Primjer: turisti u nekim krajevima ne mogu odsjedati u hotelu, ali smiju ručati u dvorani istog hotela. To ne može nitko shvatiti. Situacija u Njemačkoj u tom je pogledu kaotična, više nego prije nekoliko mjeseci. Broj zaraženih ovih je dana viši, nego što je bio u kolovozu. Kancelarica Angela Merkel založila se na sastanku s čelnicima saveznih pokrajina za oštrije mjere u suzbijanju koronapandemije. To je bio vrlo oštar sastanak, koji je u javnosti izazvao i velike kritike. Neki kritičari tvrde da se takvi problemi ne rješavaju na sastancima predstavnika saveznih pokrajina, nego u parlamentu. Nijemci se plaše da će ovogodišnji Božić biti tužan, jer ne će moći putovati ili posjetiti svoje rođake. Crkva se priprema za Božić. Kako se planira, kratke mise održavat će se na poljima i na športskim igralištima.
Poduzeća i gradovi ne će održavati božićne proslave. Uz brojne probleme koronavirusa, u Njemačkoj su na dnevnom redu i drugi problemi. To su problemi automobilske industrije, cestovne mreze, zeljeznica, odnosi prema Rusiji i Pekingu. Stručnjaci su izračunali da je cestovna mreža dva puta tako duga kao udaljenost zemlje od mjeseca. Protivnici daljnje izgradnje cesta preko šuma traže da se obustavi to ludilo i da se stvore uvjeti za drugi način putovanja, primjerice željeznicom. Što se tiče politike i međunarodnih odnosa šire stvari također nisu jasne. Evo primjera: u redovima Socijaldemokratske stranke jačaju se glasovi da se smanji veza Savezne Republike Njemačke s NATO-savezom. Takvih ideja bilo je puno u njemačkoj prošlosti nakon Drugoga svjetskog rata. Jedan od takvih političara bio je savezni kancelar Gerhard Schröder, bliski prijatelj predsjednika Rusije Vladimira Putina. Dakle, antiamerikanizam stara je bolest dijelova njemačke politike. Što se tiče unutarnje njemačke politike, sada je među inim na redu židovsko stradanje u holokaustu. Pojavilo se pitanje kako se uspješno boriti protiv desnog ekstremizma i antisemitizma. Neki predlažu da se stavi na snagu zakon, kojim bi se pospješivala demokracija i borba protiv radikalnih pokreta. To posebno traže predstavnici spomenute Socijaldemokratske stranke, dok se kršćanski demokrati skeptički odnose prema tom prijedlogu. Njemačka politika dobro surađuje s francuskm vladom na vanjskom planu, ali na unutarnjem planu suočena je s teškim pitanjima. Francuzi i Nijemci sada su se primjerice založili  da se kazne Rusija i Bjelorusija zbog trovanja političkih protivnika. To je prihvatila Europska unija. Inače o Europskoj uniji u Njemačkoj se svašta govori. Protiv nje nastupaju razni krugovi. Najradikalniji su lijevi i desni ekstremisti. Tu su zatim kritičari koji su nezadovoljni zbog toga što ustanove Europske unije ne poduzimaju oštrije mjere protiv Poljske i Madžarske. Ti kritičari žele takvu Europsku uniju u kojoj bi države članice imale manju suverenost nego što imaju danas. To posebno traže predstavnici Zelenih u ustanovama Europske unije. Ti krugovi opasno negiraju nacionalne države, što u njima izaziva radikalna raspoloženja. To se ne će tako brzo riješiti. Nacionalni problemi postoje u svim europskim državama. Uzmimo samo primjer Balkana. Što se događa na drugoj strani Drine? Kakve nam probleme oni javno poručuju? Nemoguće je slušati njihove stavove na televiziji ili ih čitati u nekim njihovim novinama. Sve što se danas događa oko Hrvatske i u cijelom svijetu ne umiruje bijes koji se širi cijelim svijetom.