IZLOŽBA SLIKA BORISA GUINE U GALERIJI “VLADIMIR FILAKOVAC” U ZAGREBU

Golema energija gestualne mrlje

 

Jedna od važnih sastavnica koja je unijela promjenu u slikarevu izrazu jest gestualna mrlja nepravilnog oblika koja buja površinom slike

 

Nove slike Borisa Guine otvaraju i novi likovni prostor koji, na nov način, otkrivaju već dobro znan slikarev likovni interes, i to onaj, koji već godinama istražuje u svojem stvaralaštvu, i, samim tim, otkriva i nama, koji ga u tom nastojanju slijedimo, i poznajemo, da se sad pokazuje drukčijim, pa, stoga, i novim. Dakle, unatoč činjenici kojom smo kazali da poznajemo slikarevo djelo, i da smo ga pratili kroz njegove mijene i u različitim ciklusima iščitavali nove značenjske vrijednosti u likovnom izrazu, ipak, ove nove slike zaista su značajan i nov iskorak u njegovu slikarstvu. Kad ovdje nastojim skrenuti pozornost na evidentnu promjenu u Guinovom likovnom izrazu tad valja ukazati i na činjenice koje su impostirane u rečenoj tvrdnji. Valja napomenuti da je ovdje riječ o promjenama koje impliciraju načelo – manje je više – odnosno, da su one nepobitne činjenice na kojima je slikar i stvarao te nove likovne vrijednosti na malim-velikim koncepcijskim pomacima i u nijansiranim promjenama slikarskog postupka. Kao što je već rečeno Guina je izgrađivao svoje slikarstvo na estetskim premisama izrazito apstraktne provenijencije, poglavito, enformela i slikarstva gestualnog iskustva, lirske apstrakcije, i, gdjekad, tek asocijativno i poetike pop-arta. Da bi što eksplicitnije kazao o kakvim promjenama govorimo, treba jasno naglasiti da one nisu, ako tako mogu kazati, odnekud grunule kakvim meteorskim udarom, kao što se nisu ni pojavile iznenadno i bljeskovito. Naprotiv, one su čisti likovni plod koji je izrastao iz slikareva djela, to jest, iz njegova slikarskoga grananja kroz cikluse šireći svoje značenjske vrijednosti usustavljivanjem u opus, i ulančavanjem kao nove dionice u vlastitom stvaralaštvu. Jedna od važnih sastavnica koja je unijela promjenu u slikarevu izrazu jest gestualna mrlja nepravilnog oblika čije se širenje i bujanje površinom slike razlilo plavom i sivo bijelom velikom kapljom emanirajući golemom likovnom energijom. Likovnu snagu mrlje poentira njezin nepravilan, velik i polukružan oblik nabačen silnim udarcem, odnosno, izliven na površinu slike na točno određenom mjestu pokrećući snagom zamašnjaka likovnu kompoziciju u dinamičnu strukturu slike. Njezina netaknuta, čista, impastna i sjajna testura generira golemom likovnom energijom nove značenjske vrijednosti prožete snažnom iracionalnom sastavnicom i slojevitim simboličkim konotacijama. „Svaku pojedinu mrlju koja čini sliku“, tvrdi Jose Ortega y Gasset, „obično nazivamo potezom kista. Ali ovu činjenicu brzo zaboravljamo, zaboravljamo da je potez kistom pokret vođen rukom kojom pak upravlja određeno htijenje nastalo u čovjekovu umu. I dalje nastavljam iznositi očigledne činjenice. Jer je sasvim jasna tvrdnja da se mrlje nalaze na slici zato jer ih je tamo netko stavio.“ A mrlje o kojima ovdje govorimo kao sastavnicama koje su unijele promjene u Guinov likovni izraz plod su dugoročnog slikarskog sazrijevanja i stvaralačkog traženja. Jer, one su, dobro je kazati, utemeljene i čvrsto građene likovne sastavnice koje su asimilirale dosadašnje slikarevo iskustvo iz kojega su se razlile površinom slike prožimajući je novom likovnom snagom i produbljujući novim značenjskim vrijednostima, onim estetskim, tako i simboličkim i poetskim. Iz čvrsto građenog slikareva rukopisa kratkim i oštrim potezima, strugotinama, ogrebotinama, dominantno crnom i sivom bojom, i, tek, gdjekad silovitim prodorom žute boje, ove, nove i velike mrljaste kaplje determinirale su promjene u likovnom izrazu. Stoga možemo kazati da su legitimne nasljednice proizašle iz slikareve prakse potvrđujući da „je sasvim jasna tvrdnja da se mrlje nalaze na slici…“ jer su djelo slikareve promišljene geste „ulogirane“ u likovi izraz kao njegova nova gradbena sastavnica.

Milan BEŠLIĆ