Bogato gradivo o Društvu hrvatskih književnika

Ovogodišnji Dani hrvatskoga državnog ahiva održani su od 13. do 16. listopada, te posvećeni 120. obljetnici DHK. Na mrežnim stranicama HDA dostupna je Virtualna izložba posvećena vrijednoj obljetnici za koju je korišteno i gradivo središnje hrvatske arhivske ustanove

Društvo hrvatskih književnika ove godine obilježava 120 godina od osnutka. Budući da Hrvatski državni arhiv čuva arhivsko gradivo nastalo radom udruga od iznimnoga državnog značenja za hrvatsku kulturnu baštinu, ujedno je to i prigoda za izložbu koja dokumentira dio djelovanja Društva hrvatskih književnika. Stoga su ovogodišnji Dani Hrvatskoga državnog arhiva popraćeni novom arhivskom izložbom „Društvo hrvatskih književnika – povodom 120. obljetnice osnutka“, autorâ Angelike Milić i Marijana Bosnara.
Osim arhivskog fonda Društva za pripremu izložbe korišteno je i gradivo osobnih i obiteljskih arhivskih fondova, Hrvatsko-slavonsko-dalmatinske Zemaljske vlade, odvjetničke pisarnice Ive Politea, gradivo iz fotografskih zbirki HDA-a te knjižnično i hemerotečno gradivo središnje hrvatske arhivske ustanove.
Izložba dokumentira dio raznovrsne aktivnosti Društva u promicanju hrvatske književnosti i jezika tijekom više od stotinu godina. Bogata izdavačka djelatnost u obliku objavljivanja časopisa i knjiga, prisutnost u kulturnom životu kroz organizaciju tribina, književnih susreta i razgovora, znanstvenih skupova te vrednovanje domaćeg književnog stvaralaštva putem dodjeljivanja nagrada neke su od bitnih odrednica djelatnosti Društva o kojima svjedoči izložbeni postav. Pritom nije izostavljena ni važna uloga Društva na području zaštite i očuvanja hrvatskog književnog jezika.
Izložba prezentira različite djelatnosti i ključne trenutke Društva hrvatskih književnika kao dobrovoljne udruge kojoj su osnovne zadaće razvijati i promicati hrvatsku književnost i hrvatski jezik, poticati i vrednovati književno stvaralaštvo, štititi književna djela i rad svojih članova te njihova socijalna prava. Tijekom svoje povijesti Društvo svoje djelovanje ostvaruje u okviru izdavaštva (časopisa, knjiga i sl.) i književnih priredbi kao što su tribine, književni susreti i književni razgovori. Vidljive su brojne aktivnosti Društva, između ostaloga, organiziranje znanstvenih skupova, održavanje proslava, obilježavanje obljetnica i podizanje spomen-obilježja, dodjeljivanje književnih nagrada, suradnja s mjerodavnim ustanovama te kulturnim udrugama u Domovini i inozemstvu. Ova, 120. obljetnica svjedoči o trajanju Društva koje je opstajalo i u prijelomnim društveno političkim razdobljima odigralo značajnu ulogu u hrvatskoj kulturi i izgradilo svoj identitet.

Izložba je podsjetnik na plejadu istaknutih književnih imena poput Miroslava Krleže, Vesne Parun, Milana Begovića, Ksavera Šandora Gjalskog, Dragutina Tadijanovića, Vladimira Nazora i drugih koji su kao članovi činili živo tkivo Društva i određivali njegove prioritete, ciljeve i sveukupnu dinamiku.
Svekolika dugogodišnja aktivnost Društva hrvatskih književnika u javno-kulturnom životu čini ga do danas prepoznatljivim promicateljem hrvatskoga kulturnog kruga i jezika te čvrstom sponom s književnostima i sličnim udrugama u susjednim državama i svijetu.

NAGRADA

“Gjalski” Eni Katarini Haler

Ena Katarina Haler, 24-godišnja književnica iz Osijeka, dobitnica je ovogodišnje 38. po redu  Nagrade Gjalski koju za najbolje prozno ostvarenje dodjeljuju Društvo hrvatskih književnika i Grad Zabok, u spomen na velikana hrvatske književnosti Ksavera Šandora Gjalskog. Upravo u Gredicama, gdje je Gjalski rođen, održana je 15. listopada konferencija za novinare na kojoj je objavljeno ime dobitnice Nagrade Gjalski, najmlađe u povijesti dodjele ove nagrade. Ovu prestižnu književnu nagradu Ena Katarina Haler dobila je za svoj prvijenac, roman Nadohvat. Obrazlažući odluku prosudbenog povjerenstva Ivica Matičević je istaknuo, kako je riječ o stvarnoj priči o kontroverznim zbivanjima iz naše novije povijesti. Nadohvat je dirljiv ispovjedni tekst, autentičan dokument ruralnog življenja banijskog kraja u neprestanom izmjenjivanju ratova i poraća koji Ena Katarina Haler vještom literarizacijom usložnjava do snažnog antiratnog romana, istaknuo je Matičević. Nagrada je uručena 24. listopada u Gredicama.

(hs)