Stjepan Šulek: POGLED U EUROPU

Koronavirus, prosvjedi i nove opasnosti

 

Virus nema granica, svuda traži domaćina. U većini europskih država virus je agresivniji nego što je bio u ožujku. U bolnicama u Njemačkoj nedostaju medicinske sestre i liječnici. U Njemačkoj i Francuskoj vlade su krajem listopada poduzele najoštrije mjere protiv navale koronavirusa. U Njemačkoj se zatvaraju gostionice, hoteli, kazališne dvorane, ljudi bezuvjetno moraju stavljati maske, policajci stoje na mjestima gdje se okupljaju brojni ljudi kao na kolodvorima, ljekarnama…. Sve je veća polarizacija ljudi, sve je više onih koji misle drukčije i prosvjeduju

 

 

U Italiji mafija i neofašisti sjedinjeno nastupaju u nasilnim prosvjedima protiv mjera koje se poduzimaju u cilju obuzdavanja koronavirusa. U novinama čitamo da je do sada zaraženo 75 milijuna ljudi i da je diljem svijeta umrlo više od trideset milijuna ljudi. Ne ćemo nabrajati, koliko ih svakodnevno umre u europskim državama. Brojke se dižu. Virus nema granica, svuda traži domaćina. U većini europskih država virus je agresivniji nego što je bio u ožujku. U bolnicama u Njemačkoj nedostaju medicinske sestre i liječnici. U Njemačkoj i Francuskoj vlade su krajem listopada poduzele najoštrije mjere protiv navale koronavirusa. U Njemačkoj se zatvaraju gostionice navečer, zabranjuje se spavati u hotelima, kazališne dvorane se zatvaraju, ljudi bezuvjetno moraju vezati maske, policajci stoje na mjestima gdje se okupljaju brojni ljudi kao na kolodvorima, ulazi u velike trgovine, u ljekarne i razne druge ustanove nalaze se pod kontrolom. Sve je veća polarizacija ljudi. U Njemačkoj ima sve više glasova protiv propisa savezne vlade u Berlinu. To nisu samo “obični” ljudi koji su uznemireni, nego i intelektualci, umjetnici, glazbenici, glumci, liječnici, sudci. Kako je u Njemačkoj, tako je i u Francuskoj.

Tursko-francuski odnosi
Teror je u Francuskoj nakon ubojstva profesora Samuela Patya 16. listopada nastavljen 29. listopada u Nici. Jedan mladić iz Tunisa koji se preko Italije ilegalno prebacio u Francusku, u Nici je upao u katoličku crkvu Notre-Dame naoružan s tri noža, dva mobitela i Kuranom. Počeo je napadom na stariju gospođu, kojoj je prerezao grlo. Zatim je jednom pomoćniku u crkvi također prerezao grlo. Iduća žrtva bila je jedna majka s troje djece, koja je izbodena na više mjesta. Taj teror u crkvi Notre-Dame u Nici izazvao je ogorčenje po cijelom svijetu. Čak su i neke islamske države kao Turska i Iran osudile zločin u crkvi u Nici. Dodajmo ukratko da je Francuska već godinama na nišanu islamskih terorista. Od 2012. islamisti su u Francuskoj ubili 300 ljudi, podsjećaju njemački listovi. Francuski predsjednik govori u svojim govorima o islamističkim ciljevima, protiv kojih se treba boriti. Ovo što se dogodilo 16. listopada i 29. listopada dogodilo se u teškim danima. Francuska vlada uz napore kako suzbiti terorističke napade ima pune ruke posla kako suzbiti širenje koronavirusa.
Kada je francuski predsjednik Emmanuel Macron pozvao francuski narod na otpor protiv islamskog terorizma, najprije se javio turski predsjednik Erdogan i pozvao Turke da ne kupuju proizvode koji dolaze iz Francuske. Turski predsjednik osjećao se uvrijeđenim. Pariški humoristički časopis Charlie Hebdo Erdogana je na naslovnoj stranici prikazao polunagog i kao čovjeka koji konobarici diže haljinu. Charlie Hebdo već je više puta objavio karikature na adresu radikalnog islamizma. Predsjednik Erdogan izložen je velikoj kritici ne samo u Francuskoj i još u nekim drugim državama, nego i u Turskoj. Mnogi njegovi protivnici vrijeđali su ga, a on to ne voli, pa je zbog toga dao zatvoriti oko deset tisuća turskih građana. Njegovi kritičari nazivaju ga diktatorom i kradljivcem. Erdogan je oštro napao francuskog predsjednika, nazvavši ga opakim čovjek, koji provocira i širi mržnju. To je svakako velika tema u odnosima između Turske i Francuske. Erdogan se izjasnio da će umjesto ruskog sustava obrane od neprijateljskih zrakoplova S-400 kupiti francuski projekt. Kako će to završiti nakon karikature u Charlie Hebdo, to se ne zna. Vjerojatno će se prijeći preko tog skandala.

 

Ako vladi u Beogradu uspije politički i vojni arsenal kvalitativno
i kvantitavno
izgraditi, to će ne samo zaCrnu Goru
nego i za sve susjedne države, pa i za Hrvatsku,
biti velika opasnost za mir. Dođe li do kakvog velikog svjetskog
sukoba, o čemu sve više govore pojedini analitičari, ta će opasnost biti
aktualna. Srbi su u Drugom svjetskom ratu i u danima sloma
Jugoslavije oružano navalili na Hrvatsku. Ovo uopće nije naivno

Poljska stvarnost
Krenimo u Poljsku. Tamo se diže ustanak protiv vlade i sudstva. Što se tamo događa, to je vrlo ozbiljno. Dana, 28. listopada, marširalo je u Varšavi oko deset tisuća ljudi protiv odluke ustavnog suda da se potpuno zabrani pobačaj. Ti prosvjedi već dugo traju. Prosvjedi se održavaju kako u velikim tako i u malim gradovima. Njih organizira i jedna ženska organizacija. Dana 28. listopada mladi prosvjednici htjeli su okupirati parlament, no policiji je uspjelo protjerati skupinu protivnika odluke ustavnog suda. To je velika tema u njemačkim medijima. Čelnik konzervativne  stranke PiS Jaroslaw Kaczynski pokrenuo je borbu protiv prosvjednika, nazvavši ih neprijateljima Poljske. On je u svojoj izjavi među inim naglasio: “Mi prije svega moramo braniti poljsku crkvu.” Prosvjednici idu za tim da Poljsku unište. Oni žele pomoći onim snagama koji imaju cilj dokrajčiti povijest poljske nacije. Prosvjedi će osim toga u danima širenja koronavirusa prouzročiti smrt brojnim ljudima. Tko sudjeluje u takvim prosvjedima, čini zločin – naglasio je predsjednik Kaczynski, u poljskom parlamentu označivši prosvjednike zločincima. Nakon što je ustavni sud odlučio zabraniti pobačaj, prosvjednici su nahrupili u 22 crkve i oštetili 75 crkvenih prostorija. To je izjavio poljski ministar unutarnjih poslova Mariusz Kaminski. Policija i sud otvorili su oko sto sudskih  postupaka protiv nasilnika. Dnevnik Frankfurter Allgemeine Zeitung (br. 252) smatra da bi prosvjedi u crkvenim prostorijama u Poljskoj mogli završiti sukobom sljedećih tjedana i mjeseci. U tom sukobu Kaczynski bi se mogao istaknuti kao čuvar poljske tradicije, prava i reda. Katolički crkveni poglavari, koji su pozdravili odluku ustavnog suda, apelirali su da se u pobuni ipak zatraži umjerenost i kompromis. “Ljevica”, koja je na izborima 2019. osvojila 12,6 posto glasova, navalno traži da se dopusti potpuni pobačaj. Predstavnik desnice Robert Bakiewic traži da se osnuje građanska zaštita koja bi čuvala crkvene prostorije. Prema njegovim riječima, poljski ljevičari pozivaju u pomoć anarhistice borbene skupine iz Njemačke.

Buka u Americi
Velika je buka u Americi. Tamo će se održati izbori prije nego će se na kioscima pojaviti “Hrvatsko slovo”, pa ne ćemo previše pisati o tim bukama. No moramo ustanoviti da Donald Trump nije izgubljena osoba u suvremenoj američkoj povijesti. Lukav je i to mu priznaju čak njegovi protivnici po svijetu. Amerika se nalazi u jednoj posebnoj povjesnoj etapi. Čak i u toj, koju ću sada spomenuti. Jedan srpski dnevnik koji djelomice izlazi u Njemačkoj javio je prije nekoliko dana da Srbi i Trump sklapaju savez. To nas ne može čuditi. Poznato je da srpska vlada danas lukavo uspostavlja veze sa svim mogućim režimima. Ovaj put s Amerikancima nakon što su odnosi s Rusijom malo zahladili. To zahlađenje je dakako sumnjivo. U to ne valja vjerovati kao u stvarnu činjenicu nakon svega što čine da Crnu Goru pretvore u Srbiju, što ni komunistima nije uspjelo. Ako vladi u Beogradu uspije politički i vojni arsenal kvalitativno i kvantitavno izgraditi, to će ne samo za Crnu Goru nego i za sve susjedne države, pa i za Hrvatsku, biti velika opasnost za mir. Dođe li do kakvog velikog svjetskog sukoba, o čemu sve više govore pojedini analitičari, ta će opasnost biti aktualna. Srbi su u Drugom svjetskom ratu i u danima sloma Jugoslavije oružano navalili na Hrvatsku. Ovo što pišem nije naivno. Maček je s njima sklopio savez, pa to nije uspjelo. Svi današnji mačeki također ne će uspjeti, budu li hrvatski političari bili fina gospoda, a srpski političari oštri državnici Velike Srbije, koja se pomalo osniva osvajanjem Crne Gore, što Zagreb ne smije dopustiti. Valja se nadati da će hrabri crnogorski intelektualci i književnici zajedno s Hrvatima u Crnoj Gori, Bosni i Hercegovini i u Hrvatskoj moći odbaciti nove navale zasnovane na lažima.