Donesen državni proračun

Usvojeni proračun za 2021. predviđa rast prihoda za 12,3%, te bi ukupni prihodi trebali iznositi otprilike 147,27 mlrd kuna. U idućoj godini rashodi bi trebali iznositi 157,93 mlrd kuna, odnosno rashodi bi rasli za oko 2 mlrd kuna u odnosu na rashode u 2020.

Državni proračun je sustavni pregled planiranih prihoda i rashoda neke države u određenom vremenskom razdoblju, formulira ga Vlada, a prihvaća Parlament. Državni proračun je blagajna koju pune svi građani i poduzeća (porezni obveznici), a novac iz te blagajne trebao bi se koristiti za opće potrebe države i njenih građana. Ekonomska svrha proračuna očituje se u utjecaju na ključne makroekonomske ciljeve. Pomoću njega se društvena proizvodnja dijeli na potrošnju, investicije i potrošnju države. Također se pomoću proračuna utječe na ponudu proizvodnih faktora i finalnih dobara. Država također proračunom može štititi i potpomagati ekonomske i socijalne dobrobiti građana prema načelu države blagostanja. Državni proračun će 2020. završiti sa 131,1 mlrd kuna prihoda i 155,9 mlrd kuna rashoda. Deficit državnog proračuna u ovoj izazovnoj godini iznosit će rekordnih 24,8 mlrd kuna, odnosno 6,7% BDP-a. Plan za 2020. bio je – prihodi u iznosu 145,1 mlrd HRK i rashodi u iznosu od 147,3 mlrd kuna, s deficitom u iznosu od 2,2 mlrd kuna. Vidimo da su prihodi podbacili za 14 mlrd kuna, dok su rashodi veći za 8,6 mlrd kuna, što je dovelo do povećanja deficita s planiranih 2,2 mlrd kuna na rekordnih 24,8 mlrd kuna. Cijena pandemije Covida 19 izravno na proračun za 2020. je 22,6 mlrd kuna. Usvojeni proračun za 2021. predviđa rast prihoda za 12,3%, te bi ukupni prihodi trebali iznositi otprilike 147,27 mlrd kuna. U idućoj godini rashodi bi trebali iznositi 157,93 mlrd kuna, odnosno rashodi bi rasli za oko 2 mlrd kuna u odnosu na rashode u 2020. Ovom projekcijom prihoda i rashoda deficit državnog proračuna iznosio bi 10,67 mlrd kuna, odnosno 2,6% proračuna. Time bi se deficit vratio u okvire prihvatljivih 3%.

Ipak optimistično
U 2020. imamo pad BDP-a za 8%, hoćemo li moći u 2021. preokrenuti trend i rasti 5% kako Vlada predviđa? Prilično optimistično, ako uzmemo u obzir činjenicu da 2020. završavamo sa zatvaranjem dijela gospodarstva i početak 2021. očekujemo u istom tonu. Možemo li tako snažno krenuti naprijed, tako značajno preokrenuti negativan trend 2020.? Mogu li prihodi državnog proračuna rasti 12,3% u 2021.? Kakve će nam posljedice na gospodarstvo ostaviti ovo drugo zatvaranje gospodarstva, htjeli mi priznati ili ne, postupno se zatvaramo. Zatvaramo i granice? Je li preoptimistično očekivati ovako značajan porast prihoda u 2021.? Na čemu temeljimo optimizam u ostvarenje predviđenog plana prihoda za 2021.? Prije svega, prema Vladinim navodima, prihodna strana proračuna bazira se na očekivanom oporavku gospodarske aktivnosti, uzimajući u obzir fiskalne učinke najavljenih poreznih izmjena u okviru sustava poreza na dobit i poreza na dohodak. Oporavak gospodarske aktivnosti ponajprije je vezan uz razvoj situacije s pandemijom Covida 19. Značajan učinak na prihode proračuna imat će i povlačenje sredstva iz EU fondova, ponajprije iz tekućeg Višegodišnjeg financijskog okvira 2014. – 2020., također značajna sredstava očekuju se i iz Višegodišnjeg financijskog okvira 2021. – 2027. o kojemu su upravo ovih dana čelnici država EU postigli dogovor, time izbjegli blokadu koju su najavljivale Poljska i Madžarska zbog uvjeta koje je EU željela nametnuti u korištenju ovih sredstava. Nadalje, u fiskalne projekcije uključeno je i korištenje sredstava iz novog instrumenta EU Nove generacije, koja će se usmjeriti za pomoć u likvidnosti gospodarstvu, za očuvanje i potporu otvaranju radnih mjesta te za jačanje oporavka i otpornost gospodarstva, za što je predviđeno gotovo šest milijardi eura bespovratnih sredstava do kraja 2026.

Proračunom za 2021. prvi put su predviđena
sredstva za provedbu Zakona o nacionalnoj naknadi
za starije osobe, odnosno nacionalnoj mirovini za
starije osobe bez prihoda u visini od 800 kuna

Realni obrisi
Vlada je u proračunu za 2021. računala i na sredstva iz Fonda solidarnosti EU za financiranje dijela obnove javne infrastrukture oštećene u potresu. Prema aktima Vlade, rashodna strana proračuna usmjerena je na provođenje aktivnosti u svrhu oporavka i jačanja konkurentnosti i otpornosti gospodarstva, uz osiguravanje primjerene zaštite svih slojeva stanovništva. Za sanaciju šteta uzrokovanih potresom, već u 2021., predviđena su značajna sredstva, kako iz nacionalnih izvora financiranja, tako i iz Fonda solidarnosti EU. Vodeći računa o fiskalnoj stabilnosti, ali i osiguranju odgovarajućega životnog standarda za građane RH, osigurana su dodatna sredstva za adekvatniji sustav socijalnih naknada, ponajprije za status roditelja njegovatelja i njegovatelja osobe s invaliditetom. Proračunom za 2021. prvi put su predviđena sredstva za provedbu Zakona o nacionalnoj naknadi za starije osobe, odnosno nacionalnoj mirovini za starije osobe bez prihoda u visini od 800 kuna. Očekuje se oko 20.000 korisnika ove vrste mirovine u idućoj godini. Vlada također planira povećati prava na roditeljski dopust za zaposlene i samozaposlene roditelje. Također, s ciljem osiguravanja fiskalne održivosti lokalnih jedinica, na rashodnoj strani predviđena su i dodatna izdvajanja za pomoć jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave zbog planiranih izmjena poreznih propisa koji imaju izravni utjecaj na prihode tih jedinica. Predviđenim proračunom za 2021. Vlada iskazuje značajan optimizam, što nam je u ovoj teškoj situaciji svakako i potrebno. Ako situacija s pandemijom krene na bolje, optimizam će dobiti realne obrise.