S I S A Č K A K A T E D R A L A

Potresi nas pogodiše u srce zemlje, i redaju se bez konca. Zašto nas u školi ne uče o Jadranskoj tektonskoj ploči, ne pokazuju kartu na kojoj nam je zemlja puna podzemnih rasjeda, koji nakupljaju veliku energiju kroz duža vremenska razdoblja, a koja ishode trešnjom i razaranjem? Zašto arhitekti ne uče o likvefaciji zemlje, ovlaženju koje nosivom tlu oduzima nosivost, pretvarajući ga u gustu tekućinu? Zato se neke kuće naheruju, neke tonu, izbija voda na površinu, stvaraju pukotine u zemlji itd. Dok je proljetošnji razorni zagrebački potres bio vodoravan, jak i “suh”, s pomakom ispod 10 cm, ovi zimski zibaše i do 30 cm u tlocrtu, ali i trajno podižu i spuštaju zemlju, valjaju nekim složenijim valovima. Banija iliti Banovina jedan je od najljepših predjela Hrvatske, u kojem do nedavno većina ljudi nije nikad bila, premda nije na kraj svijeta. Iako je država uložila sredstva u obnovu, donekle je bilo teško udahnuti novi život, nakon ratne kalvarije. Ostala je u svojevrsnoj vremenskoj kočiji, s pojedinim izlozima kao iz doba štafete, nekim avetinjskim ruševnim kućama usred Gline. Novo stradanje, uza sve napore dobrih ljudi i države potjerat će još ljudi iz nemirnog područja. Bilježimo i seljenje iz Zagreba u Istru, na more i u Osijek, u bijegu od trusnoga područja. Potres je skratio zvonik zagrebačke katedrale, a potom je neviđenom operacijom spušten i vršak drugoga tornja. Sisačka katedrala nastrada u nedavnim potresima, koji pomaknuše i nagnuše zvonik za 23 cm, te su njegov krov dizalicom vatrogasci spustili na tlo. Dok misna slavlja ne budu mogla biti u katedrali, održavat će se u biskupijskoj dvorani Ivana Pavla II., a kad opasnost od urušavanja mine, u dvorani pastoralnog centra. Obnova može potrajati godinama. Osim zvonika, oštećen je i krov katedrale nad ulazom na pjevalište te spoj pročelja i zvonika. Unutrašnjost katedrale nastrada još i više, s nizom pukotina. Posebno je oštećen strop nad svetištem i sakristija te spoj kora i pročelja. U župnoj kući srušio se dio stropa prvoga kata, popucali zidovi. U Domovinskom ratu među ostalim stradale su crkve u 41 mjestu na sisačkom i petrinjskom području, a sada: crkva i župna kuća u Selima i Gori, župna crkva u Žažini, Pešćenici, Odri, Hrastovci, Hrvatskom Čuntiću i Petrinji, kapela Pohoda BDM u Sisku i kapela sv. Jakova u Mošćenici. K tome je srušena župna crkva Uzvišenja svetog križa u Kravarskom. Crkva svetog Križa spomenuta je u popisu župa Zagrebačke biskupije 1334. godine. Za odlučujuće Bitke kod Siska 1592. godine razrušena je, a potom nanovo sagrađena, te vjerojatno dovršena 1601., iz koje je godine natpis na glavnom luku: Deo optimo et in cruce Filio (Bogu najboljemu i na križu Sinu). Od 1700.-1760. crkva je tlocrtno povećana, a 1759.-1760. građen zvonik. Godine 1765. posveti je zagrebački biskup Stjepan Putz. Za župnika Franje Schloissnigga (1851.-1869.) obnovljeni su oltari, nabavljene nove orgulje i klupe te postavljen novi pod; 1885. nabavljeni su mramorni kipovi sv. Andrije i sv. Franje Saleškog, djelo baroknog kipara Francesca Robba (1698.-1757.). Potres je teško oštetio portal crkve 1909. godine. Tri godine potom crkva je obnovljena. Staro barokno pročelje zamijenjeno je neoklasicističkim sa secesijskim detaljima. Toranj izgubi osebujnu lukovicu, u korist piramidalnoga šiljka nalik onom na gričkoj crkvi svetog Ćirila i Metoda. Postavljena su tri oltara tvrtke Ferdinanda Prinotha iz St. Ulricha, Gröden, u Tirolu; glavni oltar sv. Križa i dva sporedna, Blažene djevice Marije i svetoga Josipa, krstionica, propovjedaonica, kipovi anđela u svetištu. Kupljeni su kipovi Srca Isusova, Srca Marijina i sv. Antuna Padovanskog. Godine 1913. postavljani su oslikani prozori tvrtke Koh-Marinković iz Zagreba. Kip svete Terezije od Djeteta Isusa stoji od 1931. godine. Crkva je oštećena 1945. godine, i popravljana u idućem razdoblju. Studenog 1991. crkvu pogađa granata, koja je srušila krov nad svetištem i lađom, te su nastradali oltari. Obnavljana je od 1992.-1997. Naravno, oni koji su je granatirali nisu dali sredstva za obnovu. Sisački akademski slikar Slavo Striegl je naslikao blagoslov postaja Križnog puta 1997. godine, kad su postavljene nove klupe i razglas, kupljeni lusteri. Nagodinu su izrađene nove ispovjedaonice po nacrtu arhitekta D. Vukovića. Godine 1999. dubrovački biskup Želimir Puljić blagoslovi slike sv. Kvirina i blaženog Alojzija Stepinca u svetištu crkve, akad. slikara Slave Striegla. Od 1999.-2000. popravljen je i obnovljen oltar, propovjedaonica, krstionica, kipovi Presvetoga srca Isusova i Preč. Srca Marijina, te postavljena dva hrastova ambona u svetištu. Crkva je uređena i obojana izvana 2008.-2009. Bulom pape Benedikta XVI. crkva je uzdignuta na čast katedrale 2009. Godine 2012. postavljeno je kanoničko korsko sjedište i biskupov sedes u svetištu crkve (stolar Pišković, rezbari: Ivan i Ivica Trupeljak). Crkva dobi novi razglas 2014., a 2016. orgulje njemačke firme Pfaff. Katedrala Uzvišenja Svetog Križa ciklički prolazi kalvariju i obnovu kao Feniks. Znak je ustrajnosti ufanja, otpornosti na razaranje, duh gradnje, kao i šire područje pogođeno stotinama potresa. Ljudi i država trebaju biti složni, u naporima obnove i normalizacije života.

Ati SALVARO