Ministru obrane Republike Hrvatske, Vladi RH, VSOA-i
Poznati hrvatski stručnjak za sigurnost (zaštitu, spašavanje) Pavle Kalinić sasvim ozbiljno tvrdi kako Republika Hrvatska niti nakon 30 godina nema definirane granice, nema vojsku, nema policiju nema vojnu industriju, nema trgovačku mornaricu… Naravno, razumijemo da ne misli kako navedeno Hrvatska uopće nema! No, sigurno je da Hrvatska nema obvezan vojni rok a da je Civilna zaštita formirana samo u Zagrebu, te „prestarjela“ i nema dovoljno opreme. Postoji li plan domovinske sigurnosti, nacionalne sigurnosti i što se njime planira? I predsjednik RH je ovih dana ustvrdio kako konačno treba donijeti odluku o vojnim zrakoplovima? Znamo da je postojao Strateški plan Ministarstva obrane 2020.-2022., kojeg je potpisao tadašnji ministar obrane general Damir Krstičević, no radi li se po njemu ili ne, nakon njegova odlaska?
Dr. sc. Ozren Žunec, sociolog vojske i rata te stručnjak za pitanja sigurnosti s Filozofskog fakulteta u Zagrebu navodi da je Srbija u posljednje vrijeme povećala svoj vojni proračun za preko 40 posto. Hrvatska godišnja izdvajanja za vojni proračun do 2018. bila su veća od tih u Srbiji, no onda su se smanjila. On ne smatra da bi količina i vrsta naoružanja bile presudne u eventualnom vojnom sukobu, no priznaje: „U patroli po Jadranu, zbog izbjeglica, u sastavu ratno-mornaričkog kontingenta je tako bio angažiran i jedan civilni brod koji inače služi za hidrografska istraživanja. One izrazitije tehničke vojne grane poput zrakoplovstva i mornarice, u Hrvatskoj su beskrajno zapuštene.“
Važno je da smo članica NATO-a, no ipak? Ili, neki analitičari misle: „A bilo bi krajnje tragično da političari iz Hrvatske i Srbije nakon svega dopuste da se i na zapadnom Balkanu dogodi nešto poput onoga što je u novije doba zadesilo npr. jednu Ukrajinu.“
Političari iz Hrvatske i Srbije ne spadaju u isti koš, zar ne? Na zapadnom Balkanu? U novije doba zadesilo jednu Ukrajinu? Od ulaska u NATO Crna Gora se intenzivno naoružava i za opremanje vlastite vojske potrošila je oko 20 milijuna eura i namjerava u sljedećim godinama utrošiti 46 milijuna eura. Dobili su brojne donacije od SAD-a. Da, oni su u takvim prilikama, geostrateškim i političkim, da je to važno!
No, zar Republika Hrvatska može biti opuštena u takvom okruženju i u nekakvom okviru tzv. Zapadnog Balkana, koji je očito više od geografskog položaja i gdje nas sve upornije svrstavaju?
Kakvo je uopće hrvatsko stajalište o tome i pripadamo li takvoj asocijaciji, bila ona regionalna, geografska ili kakva god? Zar nije znakovito to da su se ovih dana sastali čelnici zemalja zapadnog Balkana u sklopu Procesa Brdo-Brijuni i prihvatili na Brdu kod Kranja, 17. svibnja 2021., zajedničku izjavu iz koje je na kraju izostavljeno pitanje priznavanja postojećih granica, koje je stajalo u predloženom tekstu? A čelnici tih država „zemalja zapadnog Balkana“, među kojima je i čelnik Milanović, tamo su ostvarili sljedeće: „Sudionici sastanka prihvatili su nakon nekoliko sati izjavu u kojoj pozivaju Europsku komisiju i zemlje članice Unije da aspirantice tretiraju iz geostrateških razloga „kao cjelinu“ i ubrzaju njihov pristupni proces, osvježenom strategijom primanja „u paketu“, uz obvezu da kandidatkinje što više ustraju na reformskim procesima. Pri tome je najspornije bilo nastojanje da se u izjavi spomene priznavanje postojećih granica, što je na kraju ispalo iz predloženog teksta koji su i slovenski predsjednik Borut Pahor i hrvatski predsjednik Zoran Milanović nazvali „kompromisom“. Milanović je kazao da se tekst usklađivao kako bi se pomirila stajališta koja dijele Srbiju i Kosovo i da su tonovi neslaganja postojali između srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića i kosovske predsjednice Vjose Osmani.
Vučić je skup na Brdu kod Kranja napustio nešto prije njegova završetka, zbog odlaska u Bruxelles, rekavši da je Srbija prihvatila predložene kompromisne zaključke, odnosno izjavu u kojoj se pitanje granica ne spominje. Naravno da bilateralni problemi koje države sudionice inicijative imaju međusobno ne će moći biti riješeni u okviru Procesa Brdo-Brijuni, što je potvrdio i hrvatski predsjednik.
Ovogodišnji summit čelnika država jugoistočne Europe protekao je bez počasnoga gosta iz EU-a ili neke od drugih država aktera u međunarodnom prostoru zbog obveza francuskog predsjednika Emanuela Macrona? No, izgleda li ovo kao potpuno mirno ili obećavajuće, posebno što se tiče odnosa Srbije prema Kosovu, ili Bugarske prema Sjevernoj Makedoniji, o čemu se isto tako govorilo?
Može li Hrvatska mirno i nenaoružano spavati, sigurna kako će je zaštititi neka od država Zapadnog Balkana ili NATO? Kako je ne će niti trebati štititi? S takvim načinom razmišljanja neutralna Švicarska ne bi trebala imati ni vojsku ni naoružanje! A ima! Kao i zanimljivu koncepciju cjelokupne obrane! Imaju političku misao i imaju strategiju u skladu s njome.
Vjerujemo da je još uvijek na snazi Strategija nacionalne sigurnosti iz 2017., za koju su predgovor napisali tadašnja predsjednica RH Kolinda Grabar-Kitarović i predsjednik Vlade RH Andrej Plenković?
Ne bismo li kao društvo trebali znati više o tome, o obrani i sigurnosti Republike Hrvatske?