Imamo dosta stranih radnika, a strani investitori su dosta nezadovoljni. Hrvatska podržava obuku naših pomoraca iz proračuna. Europska unija prihvatila je hrvatski Plan oporavka težak 48,7 mlrd kuna.
Ljudski rad je temelj života i zajedništva, pa svatko ima pravo na slobodan rad, kako bi održalo život. Čovjek je dužan raditi zbog sebe, obitelji i društva u kojem živimo. U obvezi smo pomoći sebi i obitelji te poticati da bolje i sretnije živimo. Ljeto je prilika da mladi zarade i bude im bolje. Hrvatsku je napustilo 10% stanovnika i mnogi hoteli će ostati zatvoreni. Iz hrvatske godinama nažalost iseljavaju radnici, sada ovdje radi više od 80 tisuća stranih radnika, a najviše iz BiH, Srbije, Kosova, Makedonije i Albanije. Od ove godine nema više godišnjih kvota za uvoz radnika iz trećih zemalja nego se preko Hrvatskog zavoda za zapošljavanje traže domaći radnici ili poslodavac dobije dozvolu za uvoz radnika. Za uvoz sezonskih radnika u ugostiteljstvu i turizmu, poljoprivredi i šumarstvu nije potrebno mišljenje HZZ-a, a to se odobrava za radnike iz nama susjednih zemalja. Najviše se radnih dozvola izdaje u Istri i malo je radnika izvan Europe. Najtraženija zanimanja su zidari, građevinari, kuhari i vozači. Sve ovo pokazuje da Hrvatska nema obilje radne snage, a nemamo osmišljenu migracijsku ni demografsku politiku. Kod nas sve više dolazi do izražaja neravnomjerni razvoj zemlje, a to ćemo teško zaustaviti bez jasne nacionalne strategije gospodarskog razvoja. Moramo imati projekciju radne snage koja nam već nedostaje i koja će nam ubuduće nedostajati; vjerojatno privući i određeni broj useljenika, a ključno je u velikim županijama otvarati radna mjesta, zadržati stanovništvo i privući radnike koji će se integrirati u to područje. Veliki je problem neravnomjeran razvoj zemlje. Strani investitori upozoravaju da je glavna kočnica inozemnog ulaganja u pravnoj nesigurnosti.
Vlada pomaže obuku hrvatskih pomoraca
Turizam se budi i u Slavoniji, ali treba krenuti prema normalizaciji društvenog života, da i dalje bude poželjna destinacija. Hrvatska je jako lijepa s puno malih turističkih mjesta na obali, izazovnih za sve turiste, s mogućnostima uživanja u osami, u prirodi i na lijepim plažama, bez suvišnih gužvi. Suvremeni gost traži gostoljubljivost domaćina, čista i uredna mjesta te dobru ugostiteljsku ponudu. Naše pomorstvo ima dugu tradiciju i oni godišnje zarade oko 3 mlrd kuna. Iz drugih država je sve jeftinija radna snaga i naša država je spremna izdvajati 7 mln kuna godišnje kao pomoć. Po svjetskim morima plovi oko 22 tisuće hrvatskih pomoraca i u prihode preko 3 mlrd kuna godišnje, a oni za razne državne namete u proračun uplate preko 1 mlrd kuna. Situacija je sve složenija, raste konkurencija iz trećih zemalja, pa je Hrvatska odlučila sufinancirati ukrcaj vježbenika na brodove u međunarodnoj i nacionalnoj plovidbi. Pada nam broj kvalificiranih i osposobljenih hrvatskih pomoraca koji plove dugoročno, što može imati štetne posljedice za naše gospodarstvo. Mlade hrvatske pomorce država pomaže još od 2015., kako bi pomogla mladima u svrhu stjecanja časničkih zvanja u pomorstvu. Po međunarodnoj konvenciji glavni uvjet za stjecanje časničkih zvanja traži 12 mjeseci plovidbene službe u svojstvu vježbenika palube, a najmanje 6 mjeseci mora biti odrađeno na brodovima u međunarodnoj plovidbi. U hrvatskim pomorskim školama godišnje maturira oko 300 nautičara i strojara, a na pomorskim fakultetima diplomira oko 200 studenata. Taj broj nadilazi naše potrebe pa se obrazuju za rad u međunarodnim vodama, što pokazuje međunarodni karakter našeg pomorstva, ali i europski visoko razvijeni standard sigurnosti. Naše Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture planira i dalje sufinancirati iz raspoloživih proračunskih sredstava za svaku godinu, ali traže za hrvatske vježbenike da brodari pokriju iznos troškova iz vlastitih sredstava.
Bankari za brzi oporavak
Investicije nam i dalje rastu i prognoze su da će dogodine biti brzi oporavak od 13%. Hrvatski bankari procjenjuju da će i u ovoj godini rast BDP-a biti 5,3%, a za sljedeću godinu prognoza je 5,5%. Dosadašnji pad BDP-a kod nas je bio manji od prognoziranog, a u europodručju je u 2020. iznosio 6,5%. Gospodarstvo Amerike se brzo oporavlja, što se odražava na ukupno svjetsko gospodarstvo. Najbrži je oporavak osobne potrošnje i investicija, a očekuje se da će se deficit proračuna opće države smanjiti u idućoj godini s očekivanih 4,2% BDP-a na 3%. Kod nas očekujemo smanjenje javnog duga s 87,3% ove godine na 84,2% sljedeće godine. Puno očekujemo od povlačenja novca iz EU fondova i učinci bi se trebali osjetiti sljedeće godine, a efekti bi mogli trajati od 2 do 4 godine. Na ta inflacija ne bi smjela utjecati i prijeći 2%. EU je prihvatila hrvatski Plan za oporavak i otpornost težak 48,7 mlrd kuna, s kojima bi riješili probleme nastale nakon potresa i 152 investicije, a glavnina sredstava bi išla poduzetnicima. Od svih sredstava 54% se usmjerava u gospodarstvo.
Tjedni pregled
Hrvatski sabor je izmijenio državni proračun za ovu godinu i ukupni prihodi se povećavaju za 3 mlrd kuna (na 150,3 mlrd) a rashodi za 9,4 mlrd (na 167,4 mlrd kuna). Kamatne stope su gotovo na nuli, a građani imaju na računima skoro 250 mlrd kuna. Srednji tečaj je 7,48 kuna za euro, a prema dolaru kuna je oslabila pa je tečaj 6,33 kuna za dolar.