Demografi upozoravaju na prijetnju izumiranja Hrvatske i traže radikalne demografske poteze. Ovo je godina velikoga gospodarskog rasta, ali i inflacije
Kriza u gospodarstvu se uvlači u sve pore života i očituje se u padu kupovne moći, zastoja u prodaji, teškoćama u plaćanju, stagniranju proizvodnje, nezaposlenosti i padu nataliteta. Demografski oporavak Hrvatske je nužnost i u pitanju je oporavak hrvatskog naroda. Koliko nas ima, teško je reći jer je u tijeku popisivanje stanovništva, a bez točnih podataka teško je donositi odluke za budućnost. Znanstveni skup u Đakovu “Od Strossmayera do danas – demografska slika Hrvatske” ukazuje na zabrinjavajuće podatke kamo ide Hrvatska. Podatci su porazni i predavači su se usredotočili na mjere kojima bi se moglo stati na kraj izumiranju hrvatskoga naroda. Gubimo stanovništvo i pali smo ispod 4 milijuna stanovnika. Imali smo demografski rast u trideset godina od 1960. do 1990., a sada je zamijenjen padom. Od tad su najmanje općine stalno gubile stanovništvo, a rasle su veće općine i gradovi. Najveći demografski slom imamo od 2013. do 2019., Hrvatska je prostor masovnog iseljavanja, pada broja stanovnika; starimo, loši su gospodarski učinci i postali smo među sedam najstarijih nacija na svijetu. U Hrvatsku se mnogi žele doseliti i danas u državi živi oko 100 tisuća stranih radnika. Politika se mora žurno mijenjati u svim porama društvenog života, od rada do stambene i obiteljske politike. Tu je ključno i preobraziti državnu upravu, potpomoći obiteljske projekte, uskladiti obiteljski poslovni život, što Hrvatskoj trajno nedostaje. Populacijsku politiku treba uključiti u sve pore, na lokalnoj i nacionalnoj razini. Bitno je da Hrvatska kreira dugoročnu strategiju gospodarskog razvoja i razvojnu politiku i da pokrenemo radikalne demografske poteze.
Gdje nam je gospodarstvo?
Turistička sezona ove godine nas je sve ugodno iznenadila, jer smo prošle godine imali dolazak stranih turista 32% i noćenja 42% u odnosu na rekordnu 2019. Prema procjenama HNB-a prihod od turizma rekordne 2019. bio je oko 10,5 milijardi eura, a prošle godine bio je prepolovljen – 4,8 mlrd. Bez obzira na pandemiju gosti su se osjećali sigurno, a proizvodnja u poljoprivredi, šumarstvu i ribarstvu nije se smanjila i ostvaruju se pozitivne stope rasta. Dosta nam raste uvoz (30%), ali nam je izvoz roba porastao 35,2% i usluga 56,3%. Sve to utječe na ukupan život, pa je porastao i državni proračun. Prošle godine imali smo proračunski deficit od 7,4% BDP-a, te javni dug od 88,7% BDP-a, koji je bio veći samo 2011. Zbog dužničke krize u eurozoni i rastu izdataka za kamate. Ove godine fiskalni položaj Hrvatske je poboljšan i prihodi od PDV-a su porasli za oko 20%. Nažalost, tržište rada nam slabi jer imamo manju razinu zaposlenosti i veću stopu nezaposlenosti. Rastu nam cijene goriva, na što utječe svjetsko tržite. Problemi su u cjelini složeni, ali najviše nas brinu demografski problemi koji su dugoročno najvažniji kao ograničavajući čimbenik rasta naše ekonomije u idućim desetljećima. Vrijeme je da se na svim razinama uhvatimo tog problema. Mi smo dio EU i želja nam je da dignemo standard građana, a moramo se ponajprije osloniti na sebe. Kod nas je niži standard nego u EU i teško je očekivati da u Hrvatskoj poslodavci isplaćuju plaće radnicima kao u razvijenim državama. Iz EU dobivamo sredstva kroz fondove i to ne treba gledati kao novčanik, već da brže razvijamo naš sustav vrijednosti i produktivnosti. U ovom sedmogodišnjem europskom proračunu dosta smo dobili novaca, pa je najvažnije da ga kvalitetno iskoristimo, jer nas čeka ulazak u euro i schengensku zonu. U idućih šest godina Hrvatska bi iz europskih fondova trebala povući sredstva u vrijednosti 40% hrvatskog BDP-a, što bi bio poticaj hrvatskoj ekonomiji, koja se sada oslanja na turizam i potrošnju. Čeka nas daljnja obnova potresom uništenih područja, gradnja infrastrukture i preko 150 novih projekata. To je i prilika da mladi ne napuštaju Hrvatsku, a ovo je godina suzdržanog optimizma zbog problema koje je donijela pandemija. Naše se gospodarstvo oporavlja bolje od očekivanog, posebno tržište rada, zahvaljujući financijskoj injekciji države i europskih fondova. Želja je da postanemo zemlja u kojoj će se dobro osjećati i građani i poduzetnici. Mi slabimo zbog slabog nataliteta i iseljavanja, a veći rast gospodarstva otvorit će integraciju stranaca, jer poduzetnicima nedostaje radnika. Morat će se vrlo ozbiljno razmisliti i o organizaciji i kvaliteti državnih institucija. Izvoznici su nam i ove godine postali najpropulzivnija grupacija i to mala i srednja mlada poduzeća, pretežno u stranom vlasništvu. Rastu nam cijene nekretnina, jača domaća potrošnja i budi se privremeno inflacija, koja bi se trebala smiriti iduće godine a raste posljednjih mjeseci.
Financijski pregled
Hrvatski građani štede više nego lani i izdvajaju 549 kuna mjesečno i to smatraju vrlo važnim. Četvrtina građana uštede drži na tekućem računu, 15% novac ulaže u kupnju nekretnina, a 37% za druge potrebe. Naš proračunski deficit viši je od predviđenog 3,8% BDP-a i bit će preko 15,3 mlrd kuna. Ove godine inflacija će ipak biti samo 2,3%, iako su predviđanja bila veća. Poreznici su krenuli u strogi nadzor 50 tisuća obrtnika paušalista zbog navodne zloporabe poreznih pogodnosti i prikrivanja nesamostalnog rada, pa se stvara negativna slika zbog paušalnog oporezivanja dohotka. Eur/hrk se kreće između 7,506 – 7,511, a dolar je blago ojačao.