Euro će postati službena valuta RH 1. siječnja 2023. Napravljen je rebalans proračuna za ovu godinu. U državni proračun u 2022. planiraju se prihodi od 164,5 mlrd kuna, a rashodi 173,3 mlrd kuna
Gospodarstvo svijeta i naše domovine je u dosta problema i u velikim previranjima. Po prognozama Hrvatska je ove godine treća po rastu gospodarstva u EU i porast bi trebao biti 8,1%. Mi smo iza Irske koja bi trebala rasti 14,6% i Estonije 9%. U sljedećoj godini očekuje se rast hrvatskoga gospodarstva od 5,6%. Inflacija jača, rastu cijene goriva i sve više na globalnoj razini raste nestašica osnovnih namirnica. Kamatne stope rastu, a i javni dug u Europi. Hrvatska dosta dobro stoji jer mijenjamo dugoročni dug s vrijednosnim papirima s niskim kamatama, pa ne će biti pritiska na javne financije, a čeka nas i uvođenje eura. Tržište nekretnina i cijene stalno rastu, što bi moglo dovesti do slaboga gospodarskog rasta, a i gubitaka u financijskom sektoru. Razlika između bogatih i siromašnih je sve veća, posebno onih sa slabijim financijskim primanjima. Europa je u cjelini u velikom dugu i veliko je pitanje kako će ga vraćati. Inflacija svugdje raste i vrhunac se očekuje u prvom tromjesečju 2022., nakon toga smirivanje, jer Europska središnja banka inflaciju smatra privremenom. Kamatne stope ostaju nepromijenjene. Nas čeka uvođenje eura i 2023. Jači ulazak u EU, a euro postaje simbol hrvatskog identiteta i poruka svijetu tko smo i što smo. Trebamo li napustiti kunu ili ne, složeno je pitanje. Danska, Švedska, Poljska, Češka, Mađarska i Rumunjska članice su EU, ali ne žele euro, a razloge za to nismo čuli – osim suverenosti. Mi smo to obrazložili nominalnim uvjetima, iako je euro dobra valuta, a mnoge države se žale i na njegovo uvođenje. Tržišni uvjeti, visoka likvidnost i niske kamatne stope ne će se promijeniti. Procedura je bila složena i napravljeno je 40-ak prijedloga likovnog rješenja, a u konačnici Komisija za novce je odabrala: na kovanici od 2 eura prikazan je zemljovid RH, na jednom euru motiv kune, na 50, 20 i 10 centi Nikola Tesla, a na 1,2 i 5 centi naći će se motiv glagoljice. Hrvatski kvadratići bit će podloga na svim kovanicama. Bilo je puno prijedloga koje veličaju Hrvatsku, od kravate, Dubrovnika i drugih naših veličina koje čine bogatstvo naše kulture, identiteta i pameti.
Rebalans Državnog proračuna za 2021. i proračun za 2022.
Domaće gospodarstvo uspješno se prilagodilo novim uvjetima i veliki je oporavak gospodarske aktivnosti, što je utjecalo na ostvarenje poreznih prihoda, posebno na PDV. Imali smo veliki pad BDP-a u 2020., a odgovorno upravljanje krizom rezultiralo je velikim gospodarskim rastom u 2021. od 9%. Hrvatski BDP iznosi 63% prosjeka EU, a preskočile su nas sve države iz bivšega socijalističkog bloka. Imamo dobar rast izvoza roba i usluga (20,5%), a veliki rast imamo i od osobne potrošnje i bruto investicija u fiksni kapital. Ovim dopunama državnog proračuna za 2021. ukupni prihodi iznose 153,6 mlrd kuna i povećavaju se za 2,2 mlrd kuna. Rashodi državnoga proračuna povećavaju sa 167,3 na 173,3 mlrd kuna, tj. za 6 mlrd kuna. Državni proračun bilježit će manjak u iznosu 9,7 mlrd kuna ili 4,7% BDP-a. Javni dug u BDP-u 2021. zabilježit će smanjenje od 4,2 postotna poena i u odnosu na godinu ranije iznosit će 83,1% BDP-a. RH mora smanjivati javni dug, deficit, kamatne stope i inflaciju ako želimo ići naprijed. Ukupni prihodi državnoga proračuna za 2022. Planirani su u iznosu od 164,5 mlrd kuna, što je 7,1% više u odnosu na novi plan 2021. Rashodi će biti u iznosu 173,8 mlrd kuna, pa će deficit opće države biti 12 mlrd ili 2,6% BDP-a. U ovoj godini imali smo turističke rezultate iznad očekivanja i 65% više turističkih noćenja u odnosu na isto razdoblje prethodne godine, a samo 10% manje u odnosu na 3. tromjesečje 2019. U srpnju i kolovozu rasla nam je industrijska proizvodnja od 4,6%, rasli su građevinski radovi 8,5% i promet u trgovini 15,6%. Broj nezaposlenih bio je 119,1 tisuća. Sve je to utjecalo na prihode državnoga proračuna, a imali smo i veliko povlačenje sredstava iz EU fondova, a to će utjecati na jačanje oporavka i razvoja reformskih projekata. U novom planu za 2021. prihodi od poreza iznose 82,2 mlrd kuna, porez na dobit iznosi 7,9 mlrd kuna, porez na dodanu vrijednost 56 mlrd kuna, a posebni porezi i trošarine bilježe povećanje i iznose 16,1 mlrd kuna. Rashodi državnoga proračuna osiguravaju dodatna sredstva za podmirenje dugova zdravstvenog osiguranja i potpore za očuvanje radnih mjesta pogođenih epidemijom i osiguravaju sredstva za rast osnovica za obračun plaća u državnim i javnim službama. Uskoro ćemo doznati koliko nas je u Hrvatskoj, kakav nam je životni standard, a i koliko nas je napustilo Hrvatsku. Velika nam je depopulacija i negativna demografska kretanja, odumiremo i starimo. Zato moramo biti oprezni u donošenju državnoga proračuna koji utječe na životni standard obitelji, državnom poticaju obitelji s više djece, vrtićima i školovanju. Zadržimo obrazovane, jer su ljudi naše bogatstvo, posebno visokoobrazovani, a pomozimo siromašne i umirovljenike.
Financijski pregled
Građani Hrvatske u bankama drže 236,1 mlrd kuna depozita, samo četvrtina je u kunama. Kamate su niske, manje se oročava, a klijenti sve više drže novac na tekućim računima. Između 4 i 5% štednje u hrvatskim bankama drže strani državljani, a naše su kamate iznad prosjeka EU. Kamate su različite, pa je prosječna kamatna stopa na depozite po viđenju oko 0,08%, na kratkoročno oročene depozite u eurima o,07%, a na dugoročno oročene depozite u eurima oko 0,11%. Inflacija raste pa novac gubi svoju vrijednost, a mnogi procjenjuju da je velik rast cijena prolazna. Ekonomsko okružje je povoljnije i građani nastavljaju štedjeti, pa je devizna štednja dosegnula 144,3 mlrd kuna. Srednji tečaj iznosi 7,51 kuna za euro, a kuna je oslabjela prema dolaru pa je tečaj porastao na 6,51 kuna za dolar.