Bilježimo najveći demografski pad u povijesti, a brak i obitelj bi trebali biti temelj opstanka. Sada imamo najbolji kreditni rejting u našoj povijesti zahvaljujući agenciji Fitch. Glavni pokretač gospodarskog rasta bit će investicije te izvoz roba i usluga
Demografske promjene u svijetu su velike i dio su najvrjednijeg kapitala razvojne politike svake države. Završen je popis stanovništva RH i uskoro ćemo dobiti službene podatke o broju stanovnika u općinama, gradovima i županijama. Prema procjenama državnog zavoda za statistiku 2020. bilo nas je 4.048.000 stanovnika, a prema procjenama u deset godina izgubili smo 237.000 stanovnika ili 5% stanovništva. Jesu li problemi u gospodarskom sustavu, nezaposlenosti i općenito u siromaštvu ili u našem ulasku u EU, pokazat će vrijeme. Mirovine su male, minimalna plaća zaposlenih bila je 3400 kuna i sada je povećana za 350 kuna, a u cjelini ugrožen je biološki opstanak i puno je opustjelih područja. Radi se o pomoći mladim obiteljima, da im se grade kuće, besplatnim udžbenicima i vrtićima za njihovu djecu, slabo se nude dobro plaćena radna mjesta, koja se dobivaju lagano u inozemstvu. Naši demografski trendovi nepovoljni su puno godina i osmi smo u Europi po iseljavanju, pa im odlazak vani osigurava ekonomski oporavak, više plaće i bolji životni standard. U posljednjih deset godina 141.707 više je umrlih osoba nego rođenih i bojim se da nas je manje od 4 mln. Institucije moraju ulagati u obiteljsku politiku i djecu, ako želimo zadržati sadašnje stanovništvo i vratiti iseljenike. Morat će se donijeti jasna migracijska politika, osmisliti prava i obveze useljenika uz poštivanje hrvatskog jezika, tradicije i kulture. Obitelj nam i dalje treba biti u središtu nacionalnih prioriteta i dobrobiti hrvatskoga društva u cjelini, a radi spašavanja hrvatskoga naroda od nestajanja i naše budućnosti. Država i sve institucije moraju postati prijatelji obitelji i stvarati pozitivna ozračja novom životu. Neka nam se mladi u drugim državama stručno usavršavaju, ali neka ne idu zbog egzistencijalnih razloga. Trebaju nam kao stručnjaci, ali i zbog povlačenja novca iz EU fondova. Država mora stvoriti dugoročne mjere da ljudi ostanu u domovini, a sada su nam ključne zdravstvene i gospodarske teme.
Povijesni kreditni rejting i dobre godine
Poslovni uspjeh je želja svakog poduzetnika i moraju se držati stožernih pravila financiranja i kreditiranja, kreditnih institucija, kupaca i dobavljača. Kreditni rejting se određuje na temelju podmirenja obveza i važan je za bolje uvjete financiranja. Sada imamo najbolji kreditni rejting u povijesti, zahvaljujući agenciji Fitch, koja je podigla razinu na “BBB”. Pokazalo se da znamo kamo idemo i što je dobro za Hrvatsku. Agencija ističe naše dobre pripreme za članstvo u eurozoni od 1. siječnja 2023. I snažan oporavak gospodarstva od pandemijske krize. Oni smatraju da će usvajanje eura poduprijeti rejting, smanjit će se transakcijski troškovi i ograničiti tečajni rizik za tvrtke i kućanstva. Očekuje se solidni gospodarski rast od oko 4% u iduće dvije godine, pa Fitch očekuje pozitivna kretanja u javnim financijama i smanjen deficit i javni dug u BDP-u. Naš rejting ima ograničenja zbog visokog javnog duga, nepovoljnih demografskih kretanja i razdoblja slabijeg gospodarskog rasta. Sada nam gospodarstvo raste puno snažnije nego što se očekivalo, zahvaljujući turizmu i dobrom izvoznom sektoru, pa su zato i podigli procjenu rasta hrvatskoga gospodarstva u ovoj godini sa 5,5 na 8,9%. U Fitchu očekuju snažan rast gospodarstva u 2022. i 2023. Oni očekuju veliku potporu EU-a, javni dug bi trebao pasti za oko 3% i trebao bi iznositi 77,9% BDP-a. Vlada mora voditi pametnu politiku, dobit ćemo dosta bespovratnog novca od 6,3 mlrd eura što treba uložiti u nove vrijednosti. Naše financijsko tržište je stabilno te nam je ukalkuliran bolji kreditni rejting. Pred RH je razdoblje visokog BDP-a i to moramo iskoristiti za reformu javnih poduzeća, jačanje privatizacije i konkurentnosti, industrijalizaciju i povećanje proizvodnje. Pripreme za iduću turističku sezonu su počele i svi očekuju rekordne brojke, kao 2019. Ključna će nam biti sigurnost i da osiguramo dovoljan broj kvalitetne radne snage. Robni izvoz u prvih osam ovogodišnjih mjeseci dosegnuo je 88,1 mlrd kuna, a uvoz je bio 135,9 mlrd kuna, na što je utjecala inozemna i domaća potražnja. Izvoz je porastao unutar prerađivačke industrije, posebno u proizvodnji električne opreme, koksa i naftnih proizvoda. Država mora držati financije pod kontrolom i posebno paziti na rashodnu stranu proračuna i već probijenog limita. Nove investicije moraju pokrenuti rast, a i dalje smo puno opterećeni uvozom koji treba smanjiti. U idućim godinama pokretači našeg rasta bit će investicije i veći izvoz roba i usluga.
Financijski pregled
Nastavlja se mirno razdoblje na domaćem deviznom tržištu pa je tečaj bio oko 7,49 kuna za euro, a dolar jača prema euru i iznosi 6,63 kune za dolar. Višak likvidnosti je porastao na 68 mlrd kuna, a kamatne stope su nastavile mirovati. Industrijska proizvodnja je usporila svoj godišnji rast na 2,8% dok je realni promet u maloprodaji povećan za 14,5% a obujam građevinskih radova za 11,2%. Ukupan broj zaposlenih je porastao za 2,2%, a broj nezaposlenih u listopadu bilježi smanjenje od 19,9%. Godišnja stopa inflacije u listopadu porasla je na 3,8%.