Nova njemačka vlada najavljuje obnovu, no glavno je pitanje kako da suverena Europa postane snažna i politički čimbenik na cijeloj kugli zemaljskoj. Francuska prvog siječnja 2022. preuzima predsjedništvo u Vijeću EU. Kremlj šalje veliki broj naoružanih vojnika na granicu prema Ukrajini, velike sile Kina, Rusija i Amerika imaju problema u komunikaciji. Problem s kovidom se nastavlja, omikron je već zahvatio Europu i stručnjaci smatraju da dnevno zarazi milijune ljudi
Tjedan dana nakon što je izabran za kancelara Savezne Republike Njemačke, socijaldemokrat i dosadašnji ministar financija u vladi Angele Merkel, Olaf Scholz u vladinoj izjavi je najavio “najveću transformaciju naše industrije nakon najmanje sto godina. Slijedeće godine bit će promjena… Mi se ne plašimo budućnosti. Njemačka je snažna država.” Olaf Scholz u svom govoru dodao je: “Mi ćemo se odlučno boriti protiv pandemije.” Predstavnik Kršćanskodemokratske unije Ralf Brinkhaus iskazao je novoj vladi čast i spremnost suradnje u borbi protiv koronavirusa i nepopularnih mjera, ali je ipak istodobno naglasio da ima raznih nesuglasica. Novu vladu napali su ljevičari i desničari. Ljevičari su rekli da nema dovoljno sredstava za borbu protiv koronapandemije, a desničari, to jest Alternativa za Njemačku, istaknuli su među inim da otvorena vrata za ilegalno doseljavanje štete Njemačkoj. Kancelar Scholz odgovorio im je u parlamentu da razdvajaju državu. Predsjednik Scholz odmah se sastao s francuskim predsjednikom Macronom. Njihova glavna tema razgovora bila je suverena Europa, Europa koja mora postati snažna na cijeloj kugli zemaljskoj. Francuska prvog siječnja 2022. preuzima predsjedništvo u Vijeću Europske unije.
Francuska u šest mjeseci želi Europsku uniju dići na noge, poduzeti mjere da države članice na svojim granicama štite Europsku uniju na način kako se čini između Poljske i Bjelorusije. Francuska očito preuzima veliku ulogu u Europi. To će biti velika tema. No, ne smije se zaboraviti da se u travnju 2022. bira novi predsjednik i da će Emmanuel Macron na izborima imati dosta protivnika za koje se tvrdi da su desni ekstremisti.
Odnosi velikih sila
Velike teme ovih dana i dalje su Kina, Rusija i Amerika. Počnimo s Amerikom i Kinom. Bivši američki predsjednik Donald Trump zatražio je u jednoj izjavi koju su prenijele svjetske novine da Kina mora platiti. Izjavio je da Kina mora platiti 53 bilijuna eura. Zašto? Navodno zbog toga da je Peking dugo zataškavao izbijanje koronavirusa. To je doprinijelo da Svjetska organizacija zdravlja nije na vrijeme javila svijetu o čemu se radi. Države zbog toga imale bi pravo na naknadu štete. U Sjedinjenim Američkim Državama umrlo je – pišu novine – oko 800.000 ljudi. U Americi je od kovida oboljelo 50 milijuna ljudi. U Južnoj Africi javila se nova varijanta virusa, koja se zove omikron i koja je već zahvatila Europu. Neki stručnjaci smatraju da će već početkom siječnja virus omikron na dan zaraziti oko 16.000 ljudi. Bolnice u Austriji i Njemačkoj, ali i u drugim državama, nisu zbog pomanjkanja liječnika i medicinskih sestara dovoljno spremne bolesnicima pomoći.
Rusija “cijeni” ekstremne stranke na Zapadu. To su, primjerice, desni političari u Francuskoj, Srbiji, Madžarskoj i u nekim drugim zemljama. Nedavno je Kremlj poslao veliki broj naoružanih vojnika na granicu prema Ukrajini. “Ispričao” se svjetskim novinarima na konferenciji u Moskvi da to nije bio napad na Ukrajinu, nego vojna vježba. Rusija traži da se Ukrajina ne smije učlaniti u NATO-savez. Time je Rusija htjela upozoriti Zapad da bude na drugi način zabrinut za svoju budućnost, a ne prisvajanjem Ukrajine. To svakako sliči politici Sovjetskog Saveza. Taj problem i dalje će mijenjati postojeći poredak, slično kako se to radi u Bosni i Hercegovini.
Nestabilno u BiH
U više novina i časopisa na njemačkom jeziku opširno je opisano što se događa u Bosni i Hercegovini. Taj problem obradili su primjerice vodeći bečki dnevnik “Die Presse” (br. 22.832), berlinski dnevnik TAZ), tjednik “Der Spiegel” i druge publikacije. Dnevnik “Die Presse” ocijenio je da se Bosna i Hercegovina nalazi u najvećoj političkoj krizi nakon kraja rata 1995. Najveći majstor stvaranja problema je Milorad Dodik, snažan vođa bosanskih Srba. On je zaprijetio stvaranjem vlastite vojske Republike Srpske, priključenjem te republike centralnoj državi i dr. Hoće li to prihvatiti većina Srba u Bosni i Hercegovini, to je veliko pitanje.
Mladi Bošnjaci, Hrvati i Srbi – piše “Die Presse” – bježe u inozemstvo. Između 2010. i 2020. smanjio se milijunski broj stanovnika u Bosni i Hercegovini. Ljudi koji ostaju u svojoj zemlji sve su više nezadovoljni političkom i gospodarskom situacijom. Dodik sve više truje atmosferu u zemlji – ističe dopisnik. Članak o situaciji u Bosni objavljen je na dvije velike stranice u “TAZU”. Bilo bi dobro taj članak prevesti na hrvatski. U članku se ističe kako mnogi ljudi u Bosni i Hercegovini žele pomoć Europske unije, Njemačke i Sjedinjenih Američkih Država. U članku se osjeća kritika glede suradnje Milorada Dodika i hrvatskog političara Čovića. Predsjednik židovske općine u Sarajevu Jakob Finci naglašava: “Svi govore o izbornom zakonu, a nitko o nužnim potrebama promjene Ustava.” U teškoj situaciji nalazi se bavarski političar (KSU). Njegova je zadaća da kao novi visoki predstavnik u ime Ujedinjenih naroda nadgleda Daytonski sporazum.
Europski desni krugovi u Madžarskoj i Rusiji otvoreno podupiru prijatelje Dodika i Čovića. Što se tiče Bakira Izetbegovića, on osjeća – kaže člankopisac – da su mu ruke svezane. Zašto, o tome se ne zna.
U Bosni i Hercegovini svakako je vrlo aktualno sve ono što je davno opisao njemački novinar Winfried Gburek u opišrnom razgovoru s biskupom Franjom Komaricom u knjizi “Ljubav, sila, domišljatost – SKIDANJE MASKI”.
Citiram sljedeće rečenice: “Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik sve češće dovodi u pitanje postojanje Bosne i Hercegovine kao države, koju naziva “neodrživom tvorevinom” ili “đavoljom državom” u čiji opstanak ne vjeruje. Njegova politika otvoreno zagovara da se Republika Srpska odcijepi i proglasi neovisnom. Kritičari upiru prstom u činjenicu da Daytonski sporazum nije dovoljno osudio etničko čišćenje, već je učvrstio stanje stvoreno nasiljem u ratu. Tako je, primjerice, grad Srebrenica, koji je vojska Republike Srpske nasilno osvojila počinivši strašan masakr, i dalje u sastavu Republike Srpske iako je prije rata stanovništvo u Srebrenici bilo većinski bošnjačko”. Njemački znanstvenik i političar Joachim Gauck u ocjeni spomenute knjige i biskupa Komarice među inim je naglasio: “Biskup Komarica nazvao je ubojstvo ubojstvom, a mučenje mučenjem unatoč ugroženosti svojega vlastitog života.” Christoph Hurnaus o knjizi je istaknuo: “Ova čitanja vrijedna knjiga govori o pozadini posrednog rata međunarodnih sila na području današnje Bosne i Hercegovine. U razgovorima s autorom biskup otkriva šokantne uvide u mehanizme međunarodne politike.” Novinar Winfried Gburek: “Biskup Komarica angažirani je borac za istinu i pomirbu. Tijekom rata iskusio je “etničko čišćenje” i progon Hrvata”. Knjiga je objavljena u Zagrebu, 2015.