Zaglavni kamen kulturnog i umjetničkog života Hercegovine
Donosimo ulomke iz Predgovora monografiji o desetogodišnjem djelovanju Galerije Zaklade kralja Tomislava iz Čapljine, koji je napisala Biserka Rauter-Plančić, povjesničarka umjetnosti i dobra poznavateljica Galerijina rada
Kad su uoči Božića 2006. (21. prosinca) publici prvi put otvorena vrata ove Galerije, među mnogobrojnom publikom koja je željela vidjeti ne samo ponuđenu izložbu, nego i kako je uređen interijer Hrvatskoga kulturnog središta, atmosfera je bila nabijena emocijama i osjetno pozitivna zbog sretnog ishoda pothvata zvanog Galerija umjetnina Zaklade kralja Tomislava. Na kraju programa svečanog otvaranja mnogi su aplaudirali i s ponosom krenuli razgledavati prvi stalni postav Galerije. No, bilo je i onih, valja i to kazati, koji su poput sv. Tome na vrevu zainteresiranih posjetilaca i stotinu tada izloženih umjetnina gledali sumnjičavo uvjereni da je riječ o eksperimentu kratkoga daha, galeriji zbirci zavičajnog dometa i zaključenog opsega s obzirom na to da je utemeljena na donaciji compatriota Bože Jarka, ovdašnjeg sina i umirovljenog svećenika s varaždinskom adresom. Međutim, u nekoliko nadolazećih godina nepokolebljivost čelnika Zaklade da ustraju u kulturološkom djelovanju i da, unatoč promijenjenih društveno-političkih okolnosti, nastave ulagati u afirmaciju nacionalnih i univerzalnih umjetničkih vrijednosti te ustrajna darežljivost prof. Jarka, k tomu i njegova briga, rekla bih svojevrsna misija da se Zakladina galerija programski profilira, da se izložbe plode i da zbirka raste. (…) Primjerice, u Zakladinu zdanju, na katu iznad Galerije otvorena je gradska knjižnica, čitaonica i računalna radionica, te uredništvo koje se brine o nakladničkom programu, udomljen je i organiziran rad za oba hrvatska kulturno-umjetnička društva. Od kipara Josipa Poljana naručen je i u Čapljini postavljen spomenik velikom hrvatskom slikaru Ivi Dulčiću (2008.), aktivirana je i redovito se održava čapljinska ljetna Likovna kolonija u kojoj sudjeluju umjetnici raznih naraštaja i poetika, inicirana je zamašna obnova sakralnih zdanja i pokrenuto ukrašavanje ponutrica crkava i kapela čapljinskih župa koje je Zaklada opremila originalnim slikarskim i kiparskim djelima suvremenih hrvatskih i bosansko-hercegovačkih umjetnika. Redom su to djela ovjerovljenih umjetničkih vrijednosti i bliske religiozne motivike koja s jedne strane snaže kršćanski svjetonazor i duhovnu tradiciju hercegovačkog puka, a s druge srane obogaćuju umjetničku i kulturnu baštinu Bosne i Hercegovine. U zamašne kulturološke projekte Zaklade kralja Tomislava svakako trebaizdvojiti izgradnju nevelikog ali zanosno lijepog zdanja u Podkosi nedaleko Čapljine u kojoj je 2010. otvorena Galerija “Vjeko Božo Jarak”. (…)