MJESNI GOVORI SU NERASKIDIVI DIO HRVATSKOG IDENTITETA I KULTURE
Filip Galović rođen je u Splitu 1982. Nakon završenoga osnovnoškolskoga te srednjoškolskoga gimnazijskoga obrazovanja završava hrvatski jezik i književnost, filozofiju te slovački jezik i književnost na Filozofskome fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Na istome je fakultetu završio Poslijediplomski doktorski studij hrvatske kulture, obranom doktorske disertacije iz jezikoslovlja. Od 2016. godine zaposlen je na Hrvatskome katoličkome sveučilištu u Zagrebu. Područje je njegova znanstvenoga interesa jezikoslovlje, s posebnim usmjerenjem na dijalektologiju. Suradnikom je na više važnih jezikoslovnih projekata. Sudjelovao na nekoliko znanstvenih skupova, međunarodnih i domaćih. Objavio je petnaestak znanstvenih radova u hrvatskim znanstvenim časopisima, desetak radova u ostalim hrvatskim časopisima, nekoliko prikaza u tuzemnim i inozemnim časopisima, uredio šest knjiga te objavio popratne uredničke i druge tekstove, kao i prateće tekstove u zasebnim knjigama
Ministarstvo kulture Republike Hrvatske, odnosno Uprava za zaštitu kulturne baštine, nedavno je donijelo rješenje kojim se potvrđuje da govori milnarskoga područja imaju svojstvo nematerijalnog kulturnog dobra. Centar za kulturu Milna bio je pokrenuo postupak da se mjesni govori milnarskog područja zaštite i uvrste u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske, a na poticaj i znanstvenu pomoć dr. sc. Filipa Galovića, hrvatskog filologa/dijelektologa. Na što se točno odnosi to Rješenje, na koje govore?
U Rješenju koje je nedavno pristiglo od Ministarstva kulture Republike Hrvatske, odnosno Uprave za zaštitu kulturne baštine, potvrđeno je da govori milnarskoga područja imaju svojstvo nematerijalnoga kulturnoga dobra. Kada se kaže govori milnarskoga područja, pod time se misli na mjesne govore Milne, Ložišća i Bobovišća, dakle govore pojedinih naselja koji su danas u sastavu Općine Milna.