Medović je Hrvatsku povezao odavno, još čekamo Pelješki most
Kuna Pelješka, malo mjesto Dubrovačko-neretvanske županije, smješteno u unutrašnjosti Pelješca u općini Orebić, dalo je Matu Celestina Medovića (1857.-1920.), značajno ime hrvatske likovne umjetnosti, jednog od najvažnijih protagonista hrvatske likovne pozornice druge polovine 19. stoljeća i početka 20. stoljeća. U samostanu je dobio osnovnu i srednjoškolsku pouku a u njegovu je poticajnom ozračju zapažen i njegov talent. Trag koji je ostavio u njegovu rodnom mjestu živi na poseban način, intenzivno u svijesti njegovih sumještana, a konkretno u djelima koliko dopuštaju materijalne prilike. Promicanju tog kulturog naslijeđa i općenito pelješke baštine posvećeno je Kulturno-umjetničko društvo “Mate Celestin Medović” koje je krajem prošle godine objavilo Medovićevu Autobiografiju koja prezentira zanimljivu osobnost toga umjetnika, dojmove, promišljanja i prostorno-duhovne relacije te dinamične odnose među akterima tadašnje društvene i kulturne scene. O tome kao i o drugim nastojanjima na planu prikupljanja baštine i promicanju identiteta hrvatskoga juga te životu u Kuni danas razgovaramo s predsjednikom Društva Brankom Meštrovićem
Gospodine Meštroviću, uime KUD-a “Mato Celestin Medović” nakladnikom ste nevelike opsegom no sadržajem zanimljive Autobiografije Mata Celestina Medovića, rođenoga Kunjevljanina, velikoga hrvatskoga slikara. Kako ste došli do njegovih rukopisa i što oni sadrže? Tko je sve sudjelovao u njezinoj izradbi?
– KUD “Mato Celestin Medović” iz Kune pronašao je i postao vlasnikom autobiogafskih zapisa M. C. Medovića s nekoliko pisama V. Bukovca, J. J. Strossmayera i I. Vojnovića, te nepoznate monografije don Nedjeljka Subotića o Medoviću. Sve spomenuto brižno je čuvala obitelj sveučilišne profesorice Irenke Fisher Palković, što smo doznali od dr. Frana Glavine. Gospođa Irenka naslijedila je dnevnik od tetke Darinke Fisher, nećakinje don Nedjeljka Subotića.
Brojnim telefonskim razgovorima i posjetom obitelji akademika Luka Paljetka i prof. Anamarije Paljetak, zajedno s gospođom Olgicom Cezarović dogovoren je otkup uz simboličnu naknadu. Tako je KUD postao vlasnikom ovog vrlo vrijednog djela, koje je trenutačno pohranjeno u knjižnici Male braće u Dubrovniku. Rukopisi se sastoje od dvije bilježnice naslovljene kao Autobiografija i Vlastoručne bilješke II.
Knjigu su priredili doktor Antun Karaman i akademik Luko Paljetak.
No to nije sve, KUD je u posjedu neobjavljene monografije don Nedjeljka Subotića pripremljena još početkom četrdesetih? Zašto ona nije do sada objavljena? Odnosno postoji li mogućnost njezina objavljivanja?
– Zbog ograničenih novčanih sredstava kao prioritet smo izabrali Celestinove autobiografske zapise, a mogućnost objavljivanja monografije svakako postoji i na njoj radimo. Neumornim trudom doktora Bogomila Cezarovića, koji ima iznimne zasluge u objavljivanju dosadašnjih zapisa, nadamo se da ćemo smoći sredstva za daljnji izdavački rad.