POGLED U EUROPU (Piše: Stjepan Šulek)

Novi sukobi u Europi

Kako je Europska unija daleko od homogene zajednice, pokazuju brojne zadjevice. Spomenut ćemo neke. Političku javnost u Njemačkoj jako je iznenadio nedavni zahtjev Poljske da joj Njemačka isplati ratnu odštetu u visini od bilijun dolara

Francuski predsjednik Emmanuel Macron nedavno je stao ispred atenske Akropole na ogoljenom brežuljku Pnyxu, na rodnom mjestu demokracije, i objavio svoj program obnove Europske unije na temeljima demokratskih vrijednosti. Rekao je da Europljani i Europa moraju iznova otkriti sebe ili dalje raditi kao do sada. Nastup francuskog predsjednika u Grčkoj oduševio je Grke i u Njemačkoj opširno prikazan. On je grčku krizu označio „takozvanom“, jer ona nije grčka nego europska kriza i ujedno kriza demokracije, koja je dovela do općeg gubljenja povjerenja u Europi. Macron smatra da su Brexit i francuski izbori otvorili mali povijesni prozor, koji bi Europljani trebali iskoristiti za novu definiciju Europe. On je svoj govor namjerno održao na brežuljku Pnyx, tamo gdje su stari Grci izmislili državu i demokraciju – piše njemački dnevnik „Die Welt“ (br. 211) u velikom članku o ciljevima francuskog predsjednika i njegovim ustrajnim naporima da zadobije naklonost Europljana i svijeta. Macron se prošlih tjedana sastao sa dvanaest čelnika europskih država, no dvodnevni posjet Ateni shvaća kao jedino pravi državni posjet. U njegovu izaslanstvu bilo je oko 40 čelnika najvećih francuskih tvrtka. Oni su u razgovorima isticali da su za vrijeme krize bili na strani Grka i da će i dalje biti na njihovoj strani. Macron je u Ateni ponovio svoje mišljenje o politici Međunarodnog monetarnog fonda, tvrdeći da njegova „pomoć“ Grčkoj nije bila dobra i da je u tom pitanju Europa zatajila. U kritici Europske unije i Međunarodnog monetarnog fonda, Macron je u ateni ponovio svoj plan o tome kako bi trebala izgledati budućnost Europske unije. U tom planu stoji da bi države članice eurozone trebale imati svoj vlastiti proračun, svog vlastitog ministra financija, vladu koja bi odlučivala o raspodjeli proračuna i tako ga „demokratski“ kontrolirala. Macron je u Ateni istaknuo da će taj svoj program pobliže opisati nakon parlamentarnih izbora u Njemačkoj. U kojoj će mjeri biti prihvaćen u Njemačkoj i u drugim državama članicama Europske unije, to ne znamo, ali možemo pretpostaviti da će izazvati velike polemike. Zasigurno će mnogi odbaciti njegovu tezu da „nacionalne države nisu više na visini izazova“. To će mnoge u Europi uvrijediti i time jačati populističke pokrete, dakako i u Njemačkoj.