Hrvatska književnost u europskom kontekstu
U organizaciji Društva hrvatskih književnika od 6. do 7. listopada 2017. održani su 38. Zagrebački književni razgovori sa središnjom temom “Hrvatska književnost u europskom kontekstuâ€. Bogat programski sadržaj s izlaganjima i diskusijama, osim hrvatskih predstavnika upotpunili su i sudionici iz nekoliko europskih država (Njemačka, Španjolska, Francuska, Poljska, Madžarska, Norveška, Rusija)
Hrvatska književnost tek nakon 2000. godine dobiva pozornost u Austriji i Njemačkoj, a posebno nakon 2008. kada je Hrvatska bila država partner na Sajmu knjiga u Leipzigu te poslije ulaska u Europsku uniju, istaknuo je slavist i germanist Tihomir Glowatzky na 38. Zagrebačkim književnim razgovorima održanim u Društvu hrvatskih književnika.
U predavanju “Hrvatska književnost na njemačkom tržištu knjiga†Glowatzky je ocijenio da raspadom Jugoslavije počinje nova faza hrvatske književnosti, naglasivši kako od tada ona više nije dio organiziranog jugoslavenskoga tržišta knjiga.
Za promicanje hrvatske književnosti u Njemačkoj bili su važni nastupi na sajmovima knjiga, pojedini prevoditelji te hrvatsko Ministarstvo kulture, dodao je slavist i germanist Glowatzky .
Madžarski povjesničar književnosti Csaba G. Kiss ocijenio je da madžarska recepcija hrvatske književnosti, zbog stoljeća zajedničkoga suživota, međusobno izgrađene slike i predrasuda te mentalnoga srodstva – ima specifičan kontekst.