TRAJNO ME NADAHNJUJE HRVATSKA KNJIŽEVNA I JEZIČNA BAŠTINA
Alojz Jembrih redoviti je profesor na Hrvatskim studijima u trajnom zvanju i hrvatski filolog te povjesničar književnosti. Njegovo znanstvenoistraživačko zanimanje usmjereno je prema povijesti starije hrvatske književnosti, ponajprije kajkavske, te književnojezičnoj baštini gradišćanskih i moravskih Hrvata, protestantskom tiskarstvu, dijalektologiji i leksikografiji. U svojem četrdesetogodišnjem znanstvenom djelovanju kao filolog, kroatolog i književni povjesničar objavio je šesnaest monografija i tristotinjak znanstvenih članaka te priredio brojne pretiske manje poznatih i neistraženih djela po europskim knjižnicama (Stipana Konzula, Antuna Vramca, Grgura Mekinića, Ivana Bilostenca, Katarine Patačić, Gregura kapucina/Jurja Maljevca …)
Rođen je u Varaždinu 1947.: klasičnu je gimnaziju završio u Zagrebu, a slavistiku je studirao i doktorirao na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Beču 1977. Prije Hrvatskih studija profesionalno je djelovao u brojnim znanstvenim i obrazovnim ustanovama od Staroslavenskog instituta, Instituta za hrvatski jezik u Zagrebu, Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Ljubljani, Visoke učiteljske škole u Čakovcu… Vodio je brojne znanstvenoistraživačke projekte kao i znanstvene skupove posvećene uglednim imenima hrvatske književno-jezične baštine. Od 1998. profesor je starije hrvatske književnosti na Hrvatskim studijima.
Iz ovog razgovora povodom njegova 70. rođendana posredujemo tek mali uvid u različite segmente njegova djelovanja za koje je ove godine primio i nekoliko priznanja.
Gospodine Jembrih, uz sve što smo nabrojili u uvodu dodajemo i da ste član Austrijskog društva za kroatistiku u Beču. Tko su njegovi pokretači, članovi i najvažniji ciljevi? Čime je ono doprinijelo Godini kulture Hrvatska – Austrija 2017.?
– Odmah moram reći, kada sam dobio e-obavijest da je s datumom 1. veljače 2016. registrirano Austrijsko društvo za kroatistiku sa sjedištem u Beču, bio sam radostan te sam uskliknuo: Ovo je vijest stoljeća! Ne znam kada je u Beču postojalo takvo Društvo za kroatistiku? Spomenuto je Društvo u Beču osnovano analogno Društvu u Njemačkoj 2007. točno u Berlinu – Njemačko društvo za kroatistiku za čije se osnivanje zauzela tadašnja veleposlanica RH u Berlinu dr. sc. Vesna Cvjetković. Svoje iskustvo iz berlinskih dana podijelila je i sada, kao veleposlanica RH u Beču s budućim članovima Društva. Austrijsko društvo za kroatistiku u Beču (Österreichische Gesellschaft für Kroatistik in Wien). Osnivačka skupština održana je 20. svibnja 2016. na kojoj je prihvaćen i Statut Društva. Tako u čl. 2 čitamo: Svrha Društva je poticanje kroatistike u Austriji, povrh svega austrijsko-hrvatskih povijesnih, književnih i kulturnih veza kao i poticanje hrvatskoga jezika i kulture. … Cilj je i poticanje studija i nastave hrvatskog jezika, književnosti i kulture … na austrijskim sveučilištima. Da bi se svrha Društva opravdala, ono će slijediti sljedeće ciljeve: a. Poticanje kontakata između austrijskih kroatista i ostalih nositelja kroatistike u Austriji i izvan Austrije, suradnja s udrugama sličnih ciljeva i poticanje prevodilačke djelatnosti; b. Jačanje, poboljšanje i nadopunjavanje rada nastavnika hrvatskog jezika, književnosti i kulture u Austriji; c. Izdavanje časopisa „Austrijsko-hrvatske teme“, d. Organizacija kongresa, predavanja i ostalih događanja znanstvenog i kulturnog karaktera. itd. Kao što se razabire, iz ovih inicijalnih točaka u Statutu, svrha Društva iskazuje se u profilu koji bi trebalo tek djelotvorno oblikovati. Dosad je Društvo nominalno bilo uključeno u nekoliko manifestacija. Tako je Veleposlanstvu RH u Beču 9. ožujka 2017. organiziralo predavanje ravnatelja Instituta za povijest umjetnosti u Zagrebu dr. sc. Milana Pelca pod naslovom: Bečka škola povijesti umjetnosti i hrvatska znanost o umjetnosti. Također, nominalno, Društvo se uključilo u postavljanje spomen-ploče Pavlu Ritteru Vitezoviću (1652. – 1713.) u Beču 27. lipnja 2017. Na internetskim je stranicama napisano: „Projekt je ostvaren zahvaljujući trudu i financijskim sredstvima Austrijskog društva za kroatistiku, Družbe ‘Braća hrvatskog zmaja’ u Grada Zagreba, pod pokroviteljstvom Veleposlanstva RH u Beču.“ Istina je samo to da je spomen-ploča lijevana u Zagrebu jedino uz novčanu pomoć Grada Zagreba i Družbe Braća Hrvatskoga Zmaja u Zagrebu. Nikakva financijska sredstva nije dalo spomenuto Austrijsko društvo za kroatistiku. Najviše su zaslužni za postavljanje ploče P. R. Vitezoviću prof. dr. Alojz Jembrih i dr. sc. Marijan Brajinović, obojica su, doduše, članovi Austrijskog društva za kroatistiku, no to ne znači da je Društvo kao takvo sudjelovalo novčanim sredstvima, za to nema nikakva dokaza.