Njemačka i Francuska ruku pod ruku

Bivši neprijatelji Francuska i Njemčaka postali najvažniji partneri u Europi. Njemačka kancelarica Angela Merkel i francuski predsjednik Emmanuel Macron potpisali su i drugi sporazum, a predsjednik Vijeća Europske unije Donald Tusk opomenuo je A. Merkel i Macrona da sporazum ne koriste kao alternativni model za Europsku uniju

Kako je po cijelom svijetu objavljeno, Njemačka i Francuska uglavile su nakon 56 godina Elizejskog sporazuma novi sporazum o prijateljstvu. Prvi su potpisali 22. siječnja 1963. u Elizejskoj palači kancelar Konrad Adenauer i francuski predsjednik Charles de Gaulle. Tim sporazumom bivši su neprijatelji u svjetskom ratu postali najvažniji partneri u Europi. Kancelarica Angela Merkel i francuski predsjednik Emmanuel Macron drugi sporazum potpisali su u kraljevskoj dvorani povijesne vijećnice u Aachenu.

Brojni komentari

Prema tom sporazumu, Francuska i Njemačka usuglašavale bi europsku vanjsku i obrambenu politiku i dalje razmjenjivale kulturnu suradnju. Sporazum predviđa suradnju pograničnih regija, razmjenu mladeži, učenje njemačkog jezika na francuskom području i obratno, suradnju na području gospodarstva i čuvanja okoliša. Promatrači su primijetili da se u sporazumu ne spominje izbjeglička politika. Službeni krugovi isticali su da je taj sporazum nastavak sporazuma između De Gaullea i Adenauera. Nakon takvih izjava čitali smo komentare da je ta tvrdnja upitna. Kancelarica Merkel izjavila je da je potpisivanje sporazuma 22. siječnja 2019.” znameniti dan njemačko-francuskog prijateljstva”. Sporazum je, prema njezinim riječima, zajednički odgovor dviju država na pojačani populizam i nacionalizam u Europi. Živimo u “osobitim vremenima”, u kojima su potrebni jasni odgovori. Francuski predsjednik Macron naglasio je da današnja prijetnja ne dolazi samo izvana, nego i iznutra europskog društva. “Europa ne će moći preživjeti u stalnim razmiricama… Današnja Europa nije san novog imperija, nego je demokratski projekt. Ljubav prema domovini i europska integracija nisu suprotnosti. Mi volimo naše domovine, ali volimo i Europu”. Predsjednik Vijeća Europske unije Donald Tusk bio je malo oprezniji i opomenuo A. Merkel i Macrona da sporazum ne koriste kao alternativni model za Europsku uniju. Predsjednik Povjerenstva Europske unije Jean-Claude Juncker u sporazumu vidi motor za Europu. Aachenski sporazum nije samo pravni tekst, nego i stvar srca. Na trgu pred Vijećnicom prosvjedovale su protiv sporazuma skupine “žutih prsluka”. Na trgu je bilo i onih koji su navijali za sporazum. Protiv sporazuma u Francuskoj digli si se “žuti prsluci” i niz nacionalnih skupina i pojedinaca. Neki u Francuskoj smatraju da sporazum predstavlja prvi stupanj u predaji Njemačkoj Elsaß-Lothringena. U francuskim gradovima protivnici sporazuma izjavljivali su da je Macron izdajica.

U Njemačkoj kritičari sporazuma tvrde da će sporazumom biti nastavljeno pojačano naoružanje i da će oslabiti socijalna politika. Desničari oko Alternative za Njemačku napominju da će na temelju tog sporazuma nastati “Super EU” pod njemačkom i francuskom kontrolom, što bi moglo oslabiti nacionalne države. Niz komentara u različim medijima otkrivaju kako bi se mogla razvijati europska i svjetska budućnost, pa i naša – hrvatska. Dnevnik “Neue Zürcher Zeitung” o tom sporazumu među inim primjećuje: “Sporazumom se opetovano naglašava da suradnja dviju država unapaređuje daljnji razvitak Europe. No, valja kazati da su prošla vremena u kojima se sudbina Europske unije usmjeravala u Parizu i Berlinu.